Kreator vojne politike i ratnik do srži - 
zbog tajanstvenih misija koje obavlja zovu ga Bondom Bliskog istoka

Iranski general, 58-godišnji Qassem Suleimani, zapovjednik Quds snaga Iranske revolucionarne garde, čovjek je koji je postao strah i trepet borcima Islamske države, ali i Izraela i SAD-a, koje su mu nametnule sankcije, dok je desetak obavještajnih agencija s Bliskog istoka i iz Europe spremno platiti milijune dolara samo za informaciju gdje se točno u određenom trenutku general nalazi. Qassem Suleimani nalazi se svugdje, u Siriji, Libanonu a zadnji se put pojavio u blizini Tikrita gdje je vodio operaciju oslobađanja tog iračkog grada koji su zauzeli borci ISIL-a. Legendarni zapovjednik iranskih Quds snaga cijeli je život posvetio jednoj svrsi – zaštititi Iran i ideale Islamske revolucije. Danas ga smatraju jednim od najutjecajnijih ali i najtraženijih ljudi na Bliskom istoku. Zahvaljujući njegovoj strategiji, ISIL nije uspio zauzeti glavne gradove Iraka i Sirije, Bagdad i Damask. Miran i hrabar, ali u isto vrijeme hladan i proračunat, brzo je postao poznat u iranskoj vojsci, ali i među neprijateljskim zapovjednicima.

Stražar Bliskog istoka

Zbog njegove tajanstvene, ali uvijek uspješne misije, zovu ga Jamesom Bondom Bliskog istoka. Iako sjedokos i bradat, dobroćudnog izraza lica, na prvi pogled sliči Seanu Conneryju, on je zapravo vojničina koji je dugo bio u sjeni, a zbog toga što je mnoge konce držao u svojim rukama nazivali su ga "stražarom Bliskog istoka" i "vitezom tame". Za vrijeme Iransko-iračkog rata irački časnici dali su mu nadimak Kozji Lopov jer se sa svakog zadatka iza neprijateljske linije vraćao sa zatvorenicima, vrijednim informacijama, pa čak i živim kozama kao hranom za svoje borce.

Suleimani se u mladosti nije mnogo razlikovao od svojih vršnjaka i od malih je nogu sanjao da postane sveučilišni profesor na Teheranskom sveučilištu. Međutim, njegov san nije se nikada ostvario dijelom jer potječe iz siromašne seljačke obitelji iz pokrajine Kerman. Odmalena je morao raditi na farmi svog oca jer je siromašna obitelj bila opterećena kreditom, a kuća pod hipotekom. Sa svega 13 godina otišao je raditi u glavni grad pokrajine kako bi pomogao obitelji. Tako mladog, mršavog i slabog nisu ga gledali kao pravog fizičkog radnika te mu je trebalo neko vrijeme da se uspije zaposliti na gradilištu i dobivati plaću od 3 dolara dnevno.

Od djetinjstva se pokazao kao sposoban strateg i uspio je u kratkom vremenu prikupiti dovoljno novca te otplatiti dugove obitelji. Ostao je raditi u lokalnom poduzeću za pročišćavanje vode te ubrzo postao prvi predradnik, a zatim pomoćnik inženjera. U slobodno vrijeme, kojeg je rijetko imao, volio je čitati knjige i ići u teretanu. Zahvaljujući njegovoj svestranosti, početkom Islamske revolucije odmah je pristupio Korpusu garde. Njegov prvi zadatak, kao 23-godišnjaka, bio je sudjeluje u suzbijanju kurdskog separatističkog pokreta 1980. godine. nakon što je Sadam Husein napao Iran, Qassem Suleimani otišao je u rat kao stručnjak u uspostavi opskrbe vodom postrojbi iranske vojske na prvim linijama borbe. Međutim, zbog nedostatka stručnog osoblja u tada mladoj republici, dobio je dozvolu da ostane u ratu dva tjedna, a na kraju bio do završetka zbog svoje profesionalnosti i sposobnosti.

Svega tri godine od dolaska na frontu već je postao zapovjednik 41. brigade Iranske revolucionarne garde. General Suleimani uživa puno povjerenje najvećeg autoriteta, vrhovnog vođe Alija Hamneija. Iako u formiranju iranske vanjske politike sudjeluju i predsjednik i vlada, njegov glas u nekim pitanjima je od presudne važnosti. On je i glavni zapovjednik iranske najučinkovitije obavještajne agencije, a Quds snage pretvorio je u organizaciju koja se može suočiti sa svim izazovima geopolitičke prirode. Uvijek je bio predan Islamskoj revoluciji i živio skromno, bez luksuza u svakodnevnom životu. Upravo se pod njegovim vodstvom ranih 2000-ih počela razvijati „Osovina otpora Sjedinjenim Državama" na Bliskom istoku, koja za sada uspješno odolijeva politici SAD-a, Saudijske Arabije i Izraela te im zadaje veliku glavobolju.

Suleimani je temeljito reorganizirao Quds snage i učinio ih posebnom organizacijom koja spaja obavještajne i specijalne snage, stvarajući jedinstvenu globalnu mrežu agenata u svim šijitskih područjima u svijetu. Time je uništio i mnoge planove Izraelaca i Saudijaca o vojnoj i političkoj dominaciji na Bliskom istoku i u zemljama Zaljeva. General Suleimani, koji je bio prisutan u Iraku od američke invazije 2003., u Libanonu i na području palestinske samouprave od ranih 90-ih godina, 2011. je dobio novi zadatak – zaustaviti pohod islamista na Irak i Siriju. Od tada su Damasku i Bagdadu prisutni zapovjednici Quds snaga.

Osobno vodi napade

Poznato je da je često i osobno vodio vojne akcije, kao onu kada je zaustavio ofenzivu islamista prema Damasku, i onu prema Bagdadu. Uz to što je obranio Damask i Bagdad, pod njegovim je zapovjedništvom oslobođeno čitavo područje Qusaira i veliki dijelovi provincije Homs u Siriji. Nakon što je ISIL zauzeo Mosul, Tikrit i niz drugih gradova, Suleimani je odmah preuzeo zapovjedništvo i najbolje ljude Quds snaga doveo u Bagdad, čime je ujedno pomogao i da se obrani Irački Kurdistan i sam Bagdad. Vojni uspjeh protiv boraca ISIL-a postignut zahvaljujući tome što su Qassem Suleimani i njegovi savjetnici promijenili strategiju ratovanja i u Iraku i u Siriji, na temelju iskustva u borbama protiv sovjetskih trupa u Afganistanu.

Umjesto zastarjelog načina ratovanja, oni su sirijske snage naučili kako provoditi napade s relativno malim skupinama posebno obučenih vojnika. S obzirom na to da snage ISIL-a primjenjuju istu taktiku, povećan je broj redovnih snaga u napadu i to se pokazalo učinkovitim u onim slučajevima u kojima se islamističke ekstremiste uspjelo satjerati u potpuno okruženje. Suleimani je u Iraku uspio zaustaviti pad Bagdada i u potpunosti eliminirati prijetnju na način da je postavio „crvenu liniju" preko koje snage ISIL-a ne mogu prijeći. Rat još nije gotov, ali je zato pohod Islamske države zaustavljen. Qassem Suleimani svojim je velikim uspjesima nad borcima ISIL-a uspio razljutiti SAD i saveznike, Izrael i Saudijsku Arabiju, koji su i stvorili ISIL, što više i nije tajna, kako bi oslabili dominaciju Irana u regiji, svrgnuli sirijskog predsjednika Bashara al-Assada i uništili libanonski Hezbollah.

Naime, dokumenti koje je objavio bivši analitičar američke Nacionalne sigurnosne agencije (NSA) Edward Snowden potvrđuju da su ISIL stvorili određeni krugovi unutar tajnih službi Sjedinjenih Američkih Država, Velike Britanije i Izraela, kako bi se ostvarili interesi Washingtona i njegovih saveznika na Bliskom istoku. Isto tako, portal Judicial Watch nedavno je objavio dokumente koji potvrđuju kako je američki predsjednik znao za stvaranje Kalifata. Naime, netom prije nego će i službeno nastati teroristička skupina ISIL Vojno-obavještajna agencija (Defense Intelligence Agency/DIA) obavijestila je američku vladu o jačanju džihadističke skupine i u Siriji i u Iraku i neposrednom proglašenju Kalifata. Isto tako, američki portal Judicial Watch objavio je dokumente američkog Ministarstva obrane i State Departmenta koji pokazuju da je Washington bio svjestan da će golema pošiljka oružja iz grada Benghazija završiti u rukama terorista koji se bore protiv legitimne vlade sirijskog predsjednika Bashar al-Assada.

Iako su u tim obavještajnim izvješćima bili upozoreni na rastuću opasnost od onoga što danas cijeli svijet poznaje kao Islamsku državu, činjenica je, da je uz blagoslov Bijele kuće, iz vojnog skladišta u Libiji, iz luke u Benghaziju sirijskim pobunjenicima u Baniasu i Burj Islamu poslana ogromna količina oružja koje je na kraju završilo u rukama boraca ISIL-a te im puno pomoglo u njihovim osvajanjima teritorija i u Siriji i u Iraku. Predsjednik Barack Obama znao je u čijim će rukama završiti to oružje jer je u izvješću DiA-e koje je primio pisalo kako je umjerena oporba u Siriji u vezi s Al-Qa'idom i drugim ekstremističkim islamističkim skupinama – vahabitskim salafitima, Muslimanskim bratstvom i Al-Qa'idom Iraka.

Računa na pomoć Rusije

U rijetkim danima kada je general Qassem Suleimani u Teheranu, živi životom sredovječnog birokrata. Njegovi prijatelji kažu kako svaki dan ustaje u četiri ujutro i odlazi na spavanje u devet i trideset navečer. Gaji duboko poštovanje prema svojoj ženi s kojom ponekad ide u park, a ima i tri sina i dvije kćeri. Osim obiteljske sreće Qassem Suleimani ima još jednu strast, a to je ljubavi prema borbi. Svaki put kada se oblaci skupljaju nad Iranom general odlazi na dužnost. Mnogo puta je istaknuo kako dok narod obično o raju razmišlja kao o mjestu šarenih krajolika, žuborećih potoka i lijepih žena, za njega je raj – bojno polje na kojem se ratuje za svoju zemlju.

Prema zadnjim informacijama Qassem Suleimani kreće se na relaciji Irak – Sirija – Libanon. U Iraku priprema kontraofenzivu za povratak grada Ramadija gdje je uspio ujediniti kršćanske postrojbe i šijitske milicije s iračkom vojskom. U isto vrijeme u Libanonu i Siriji nadzire operaciju oslobađanja Qalamouna, područja na granici Libanona i Sirije, u kojoj sudjeluju borci Hezbollaha i sirijska vojska.

Za Suleimanija je životna bitka povratak grada Mosula kojeg stratezi smatraju od izuzetne strateške važnosti za Islamsku državu. No u toj borbi Suleimanuju je potrebna vojna pomoć na koju, očito je, računa s Putinove, odnosno ruske strane.

>> Padne li Assad, utjecaj Irana na Siriju svest će se na nulu