Očekivano, posljednji panel 15. simpozija Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije održanog u Opatiji bio je i najdinamičniji. No, bilo je to i više od očekivanja jer se na tom okruglom stolu pod nazivom Problematika parcelacije poljoprivrednog zemljišta u kojem su sudjelovali Josip Zubak, načelnik Sektora za katastarski sustav Državne geodetske uprave, Bojan Linardić, predstavnik Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Igor Miodrag, načelnik Sektora za poljoprivredno zemljište u Ministarstvu poljoprivrede, Andrea Simić Rukavina, predstavnica Ministarstva pravosuđa i Adam Agotić, predsjednik Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije, živo uključila i publika iznoseći stvarne situacije s terena. A te su situacije, tvrde oni, uzrokovane stupanjem na snagu izmjena i dopuna Zakona o poljoprivrednom zemljištu kojima se u članku 44. zabranjuje parcelacija poljoprivrednog zemljišta na čestice manje od 1 hekatara, odnosno 10.000 kvadratnih metara, osim u slučaju nasljeđivanja ili izgradnje infrastrukture. Manju se parcelu ne može parcelirati, ali se može ući u njezino vlasništvo pa se logično i iz tog razloga nije zaustavilo usitnjavanje poljoprivrednog zemljišta, jer se građani upisuju kao suvlasnici.
Podsjetimo, već ranije je za sljedeću godinu odgođena prodaja poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu strancima, odnosno državljanima Europske Unije. Istaknuto je kako ovako postavljen Zakon otežava ulaganje u poljoprivredu. Ipak, odredbe su novog zakona stvorile probleme, čulo se na panelu, i u uobičajenim procesima okrupnjivanja poljoprivrednog zemljišta u situacijama kada vlasnik odluči, recimo, prodati samo dio parcele koji bude manji od 1 hektara. Od stupanja na snagu izmjena i dopuna Zakona prošlo je pet mjeseci no očekivanja struke kako će one donijeti rješenje problema imovinsko-pravnih odnosa nisu ispunjena, štoviše, zabrana je onemogućila ili značajno otežala brojne postupke njihova rješavanja. Situacije koje su opisivane za trajanja panela različite su, od spomenute nemogućnosti okrupnjavanja zbog ogramičenja od 1 hektara pa do nastavka nelegalne gradnje na poljoprivrednom zemljištu. Vrlo često potencijalni kupci poljoprivrednog zemljišta koji to čine u svrhu okrupljavanja svojih posjeda zbog proširenja proizvodnje te geodeti koji trebaju provesti te transakcije nemaju rješenja za takve situacije. Konkretno, navodi se kako su izmjene i dopune Zakona i iz njih proizašla spomenuta zabrana, donijeli nove probleme, primjerice u slučaju kada postoji više suvlasnika na jednoj čestici koja se ne može podijeliti parcelacijom, kada se na toj čestici dogodi nelegalna gradnja, nejasno je koga će, od svih suvlasnika, zakon kažnjavati zbog nelegalne gradnje. Zabrana parcelacije je rezultirala i time da građani ne mogu razvrgnuti suvlasništva u slučaju kada bi tom te čestice postale manje od 1 ha. Također, građani ne mogu upisati vlasništvo nad takvim česticama ako je ono stečeno darovanjem, a ne nasljeđivanjem, često i zbog čisto birokratskih zapreka nedostatka tražene dokumentacije poput darovnice koja u nekim područjima jednostavno nije bila običajem. Tako poseban problem ostaju dijelovi Dalmacije u kojima je povijesno nasljeđe takvo da dan danas postoje velike katastarske čestice, s više desetaka suvlasnika upisanih u katastar, s jasno vidljivim pojedinačnim posjedima na terenu. Oni sada neće moći razvrgnuti svoje suvlasničke zajednice jer se u pravilu radi o malim posjedima. Jedno je opravdanje za te situacije bilo i da se obično suvlasnici dogovore, no te dogovore najčešće nije moguće i zakonski potvrditi. Kao svojevrstan sekundarni problem za zajednicu geodeta iznesena je i činjenica kako je od uvođenja izmjena i dopuna Zakona značajno pao broj predanih geodetskih elaborata što po prirodi stvari znači i manje novca u ovom sektoru. Geodetima zakon treba omogućiti da rješavaju probleme u prostoru, a ne da izmjena zakona proizvede dodatno gomilanje problema u prostoru, konačna je poruka skupa.