Američka je desnica možda u tomu najglasnija, ali sve više globalno relevantnih političara na Zapadu kritizira Kinu zbog prikrivanja razmjera epidemije koronavirusa. Američki predsjednik Donald Trump prekinuo je prije nekoliko dana financiranje Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), nazvavši tu organizaciju kinocentričnom, a Peking su potiho počeli kritizirati i u Londonu i Parizu.
Kritike bi bile snažnije da se globalno relevantni američki mediji, poput New York Timesa, Washington Posta i CNN-a, ne klone situacija u kojima se mogu s Trumpom naći na istoj strani. Pa ipak, neki analitičari procjenjuju da bi Kina mogla geopolitički profitirati od pandemije. Navode se razlozi od kineskog slanja pomoći Europi do činjenice da će se Kina jednostavno prije gospodarski oporaviti od zapadnih zemalja koje su još usred zdravstvene krize. Glavni geopolitički rival, SAD, usto na svom čelu ima predsjednika koji ne želi biti lider globalne borbe protiv virusa. Iako bi smanjenje globalizacije i globalne trgovine najviše moglo gospodarski štetiti upravo Kini, Peking ne odustaje od svoje misije širenja vanjskopolitičkog utjecaja ni u novim okolnostima.
BDP pada prvi put od Mao Ce Tunga
Wuhan, kineski grad u kojem je pandemija koronavirusa počela, u četvrtak je imao službeno 2579 umrlih od posljedica COVID-19. U petak je tu brojku potezom pera povećao za 1290 ljudi, odnosno za 50 posto. Kineske su vlasti već mjesecima kritizirane zbog prikrivanja razmjera pandemije u svojoj zemlji, a na Zapadu narušenom imidžu te zemlje neće pomoći to što je u jednom danu, uz obrazloženje da se radi o podacima koji su kasnili te smrtima izvan bolnica, broj umrlih jednostavno povećan za 38 posto. Stanovnici Wuhana, prema izvještajima europskih medija, također su skeptični prema vladinim brojkama i misle da je živote izgubilo više njihovih sugrađana.
I francuski predsjednik Emmanuel Macron u četvrtak je u intervjuu za Financial Times rekao da “ne smijemo biti naivni i misliti da Kina toliko bolje vodi ovu borbu od nas”.
– Očigledno da su se dogodile stvari za koje ne znamo – dodao je Macron, misleći upravo na situacije poput jučerašnje kada je Kina jednostavno priznala da je broj umrlih koji je službeno prikazivala javnosti bio umanjen. Jučer su se također pojavili podaci da je u prvom tromjesečju kinesko gospodarstvo palo za 6,8 posto u odnosu na godinu prije. Radi se o najvećem padu koji je Kina doživjela od kada je 1992. počela iskazivati BDP. Također je prvi put Kina uopće službeno gospodarski nazadovala još od smrti Mao Ce Tunga 1976.
No, Međunarodni monetarni fond (MMF) procjenjuje da će kineski BDP u 2020. ipak rasti, i to samo 1,2 posto. Ova je ekonomska kontrakcija bila očekivana, i vjerojatno je manja od one koju će u drugom tromjesečju zabilježiti europske ekonomije. O SAD-u, gdje su u četiri tjedna 22 milijuna ljudi ostala bez posla, ne mora se ni trošiti riječi. No, Kina se svejedno mora navikavati na novu realnost, a ona podrazumijeva činjenicu da Pekingu, zbog orijentacije te zemlje na izvoz, globalna recesija najmanje odgovara.
Svjetska trgovinska organizacija (WTO) predviđa da će u kratkom roku globalna trgovinska razmjena pasti za 13 do 32 posto. No, još će ozbiljnije biti premještanje globalnih opskrbnih lanaca, što najavljuje većina ekonomista. Jednostavno rečeno, europske će tvrtke, predviđaju oni, smanjiti količinu proizvoda i sirovina koje naručuju iz Kine. No, kako će Kina prije izaći iz recesije nego zemlje Europske unije, u Bruxellesu se razvio strah da će Kina krenuti u “neprijateljsko preuzimanje” europskih poduzeća kada ona pojeftine. Zbog toga će, dogovoreno je u četvrtak, dopustiti vladama da, kao krajnju mjeru, kupuju udjele u domaćim tvrtkama kako to ne bi radio Peking.
Huawei pomaže američkim bolnicama
U vrijeme kada je epidemija COVID-19 u Kini većinom završena, ali ne i u drugim zemljama, Peking ima još jedan cilj: povećati svoju meku moć slanjem pomoći diljem svijeta. Osnivač tehnološkog diva Alibabe, Jack Ma iz svog je džepa financirao nabavu opreme i respiratora za afričke zemlje. Huawei, koji je u vrlo zategnutim odnosima s američkom vladom, kupio je stotine tisuća maski i rukavica za američke bolnice. I u europskim medijima odjeknuo je plakat koji je srbijanski tabloid Informer, iako te novine analitičari ne smatraju ozbiljnima, podigao u Beogradu s natpisom “Hvala brate Xi”, referirajući se na kineskog predsjednika Xi Jinpinga.
S druge strane, neki su prigovorili zbog kvalitete proizvoda kupljenih u Kini. Španjolska je u ožujku povukla iz uporabe 85 tisuća testova koje je kupila u Kini jer su se pokazali potpuno nepouzdanima. U anketi talijanske televizije o tome koju bi zemlju Talijani preferirali kao saveznika, a oni su najviše razočarani u suradnju na Zapadu, 36 posto građana od 800 anketiranih izjasnilo se za Kinu, a 30 posto za SAD, piše britanski Economist. Isti je tjednik, u velikoj analizi koja je glavna tema upravo izdanog broja, zaključio da će pomoć koju Kina šalje biti vrlo dobro prihvaćena u zemljama u razvoju, a zemlje Zapada mogle bi nakon završetka epidemije biti još skeptičnije prema Kini te će željeti smanjiti svoju ekonomsku ovisnost o toj zemlji, što bi Pekingu moglo otežati geopolitičke ambicije. Economist je inače poznat kao vrlo optimističan list.
Mora se zapad ujediniti, i sankcije Kini, ali snakcije ne one ovako onako kao Rusiji nakon agresije i aneksije Ukrajine i Gruzije, uvijek povijest je pokazala kad se nasilnicima popusti na kraju platiš najveću cijenu....