Giorgio Napolitano (89) potpisao je danas u 10.35 sati ostavku na položaj predsjednika Talijanske Republike koju je obnašao gotovo devet godina, odnosno nakon jednog mandata od sedam godina i dvije godine drugog sedmogodišnjeg mandata.
Odlazi jer se fizički osjeća slabim za nastavak predsjedanja. Uostalom, kada je 2013. godine, nakon što je već napustio Quirinale, predsjedničku palaču, prihvatio poziv čelnika političkih stranaka da po drugi put postane predsjednikom, znalo se kako će otići prije isteka mandata. Napolitano je danas u dvorani, u kojoj se održavaju političke konzultacije za sastav vlade, potpisao četiri pisma. Prvo pismo od nekoliko redaka je ostavka, zatim pisma za predsjednike Zastupničkog doma i Senata talijanskog Parlamenta, a četvrto je za premijera. Ta tri pisma je predsjednici Zastupničkog doma Lauri Boldrini, predsjedniku Senata Pietru Grassu i premijeru Matteu Renziju odnio je glavni tajnik predsjedničke palače Donato Marra osobno.
Formalna procedura trajala je sve zajedno samo nekoliko sati. Napolitano je posljednji put u počasnom dvorištu, gdje šef države prima svoje goste, pozdravio počasnu stražu te je odsvirana himna. Zapovjednik koracijera, posebnog roda vojske zaduženog za predsjedničku palaču, predao je Napolitanu talijansku zastavu. Sa suprugom Clio Bittoni Napolitano je otišao živjeti u stan u kojem je živio prije negoli je postao predsjednikom, odnosnu u Ulici dei Serpenti u četvrti Monti u središtu Rima. Kao svi bivši šefovi države postaje stalnim članom Senata i mogao bi sudjelovati u izboru svoga nasljednika. Predsjedanje državom preuzeo je predsjednik Senata Pietro Grasso. Predsjednica Zastupničkog doma Boldrini mogla bi za 29. ili 30. siječnja sazvati sastanak oba doma parlamenta proširen s predstavnicima regija, odnosno ukupno 1009 izbornika da počnu birati novog predsjednika republike.
U prva tri glasovanja bit će potrebna dvotrećinska većina, a nakon toga samo natpolovična. Lista imena mogućih nasljednika Napolitana je velika. Spominjalo se i ime Emme Bonino, ali se ona sama isključila s popisa izjavivši u poruci Radiju Radicale, postaji njezine stranke, da boluje od raka na plućima. Kao kandidat spominjan je i šef Europske središnje banke Mario Draghi, ali je on nekoliko puta jasno kazao kako želi ostati u Frankfurtu do konca mandata i nije zainteresiran za politiku. Jedan od mogućih Napolitanovih nasljednika je Romano Prodi, bivši premijer i bivši predsjednik Europske komisije, ali bi njegovu kandidaturu teško mogla „probaviti“ stranka bivšeg premijera Silvija Berlusconija. Naime Prodi je Berlusconija dva puta pobijedio na izborima. Premijer Matteo Renzi želi da se novog šefa države izabere uz podršku što većeg broja parlamentarnih strankama. Svi bi htjeli izabrati osobu koja bi bila iznad stranačkih podjela, jamac Ustava. Inače, ima sve više prijedloga, posebno u medijima, kako bi Quirinale, bivšu papinsku, pa kraljevsku, a potom predsjedničku palaču, trebalo pretvoriti u muzej, a za buduće predsjednike bi se trebala naći jeftinija i skromnija rezidencija. Gotovo tisuću zaposlenih radi na poslovima oko Quirinala, koji košta godišnje 352 milijuna eura.
Cudi me da ima zdravstvenih problema, devedeset mu je godina tek. Nije jos niti stogodisnjak, mogao je jos par decenija potegnuti.