Glavaš na listi za Sabor iako ima još 6 godina zatvora za ratni zločin

Branimir Glavaš, koji u zatvoru poluotvorenog tipa u Mostaru služi 8-godišnju kaznu za ratni zločin u Osijeku 1991. godine, bit će nositelj liste stranke koju je osnovao, HDSSB-a, u slavonskim izbornim jedinicama! Riječ je o presedanu i u svijetu, ističe analitičar Žarko Puhovski, da netko tko je osuđen za ratni zločin ide na izbornu listu. Doduše, lideri slavonske stranke ne otkrivaju hoće li Glavaš biti i kandidat, a ne samo nositelj, u 4. i 5. izbornoj jedinici. Naime, hrvatski zakon dopušta da netko bude samo nositelj, a ne i kandidat, što je, prema Puhovskom, još jedna od aberacija hrvatskoga izbornog zakona. Kako bilo, vrijedeći propisi dopuštaju izbor bilo koga u Sabor, dovoljno je da je državljanin, da je punoljetan te da mu nije oduzeta poslovna sposobnost.

Ostaje bez mandata

U Hrvatskoj osuđenici imaju i aktivno i pasivno biračko pravo, što znači da mogu birati – pa su u zatvorima biračka mjesta – ali i da mogu biti birani.

>>Branimir Glavaš bit će nositelj lista za IV. i V. izbornu jedinicu

Ustav svima jamči opće i jednako biračko pravo.

– Svatko u Hrvatskoj ima se pravo kandidirati, osim onih koji su sudski potpuno lišeni poslovne sposobnosti – kaže Dragan Zelić iz Gonga, dodajući kako je na biračima da odluče žele li pravomoćno osuđenu osobu. Zanimljivo je, međutim, da ako neki saborski zastupnik bude osuđen na kaznu dulju od 6 mjeseci zatvora po sili zakona automatski mu prestaje mandat, što se dogodilo i Glavašu. Riječ je o odredbi Zakona o izboru zastupnika u Hrvatski sabor, a bivša sutkinja Ustavnog suda Agata Račan ističe kako je moguće da se ta odredba primijeni i na kandidaturu. No, o tome će odlučivati Državno izborno povjerenstvo na čelu s predsjednikom Vrhovnog suda Brankom Hrvatinom. Podsjetimo, upravo su s Hrvatinom, prema USKOK-ovoj optužnici, Glavaševi jataci kontaktirali kako bi pokušali utjecati na drugostupanjsku odluku Vrhovnog suda. Glavašu je osuđujuća presuda potvrđena, iako je kazna smanjena, a nakon što je u rujnu prošle godine uhićen u BiH, preostalo mu je još šest godina zatvora. Možda bi dobar primjer bio izborni zakon u susjednoj BiH.

U BiH bez zatvorenika

– Izborni zakon BiH propisuje da osoba koja je pravomoćno osuđena ne može u vrijeme izdržavanja kazne sudjelovati u političkom životu i kandidirati se na izborima. Čak je zabranjeno da se takva osoba javno promovira i da se na političkim skupovima izlažu njezine fotografije – kaže Rifat Dolić, predsjednik Demokratske narodne zajednice. Upravo je zato Fikret Abdić dao ostavku na mjesto predsjednika te stranke kad je osuđen na 15 godina zatvora za ratni zločin.

– Dok presuda nije bila pravomoćna, on se dva puta kandidirao za predsjedništvo jer se to može. Međutim, kada je postala pravomoćna, povukao se. Naša je stranka jednom dobila 5000 konvertibilnih maraka kazne (oko 20.000 kuna, nap. a.) jer je netko na prozor nalijepio Abdićevu fotografiju. Možemo njegovu sliku imati u uredu, ali ne smijemo je nositi na skupovima. Zakon je tu vrlo jasan, nije jasno samo što se događa nakon izdržavanja kazne, smije li se tada na izbore. Zato ćemo mi, kada Abdić izađe iz zatvora, tražiti tumačenje našeg izbornog zakona. Bilo bi logično da kraj kazne znači i prestanak tih zabrana, ali bolje je provjeriti – kaže Rifat Dolić.