Glavašu u zatvoru u Mostaru uručena optužnica iz Beograda

U utorak, u ranim poslijepodnevnim satima, Branimiru Glavašu u zatvor u Mostaru dostavljena je optužnica iz Beograda podignuta još 1992. Riječ je o optužnici koju je srbijansko Tužiteljstvo za ratne zločine poslalo na 44 adrese u Hrvatskoj, a odnosi se na počinjenje navodnih ratnih zločina 1990., istragu kojih je provelo Vojno tužiteljstvo bivše JNA. Na istoj optužnici nalazi se i Vladimir Šeks, Ivan Vekić, Tomislav Merčep i ostali, a zbog nje je Šeks prije nekoliko mjeseci isposlovao donošenje Zakona o ništetnosti, odnosno propisa kojim se dokida suradnja srpskih i hrvatskih pravosudnih tijela na slučajevima ratnih zločina.

Glavašu je optužnica dostavljena putem Ministarstva pravde FBiH te Županijskog suda u Mostaru. On je potpisao dostavnicu i preuzeo optužnicu te izjavio: “Ovo je najbolji dokaz kako u stvarnosti funkcionira Šeksov zakon o ništetnosti”. Dodaje da sada očekuje da razgovor s njime zatraže istražitelji iz Srbije, pa poručujem da ne vidi “razloga da ne razgovara s njima imajući na umu da ga je hrvatski sudac Željko Horvatović bio osudio uz obrazloženje da su hrvatski vojnici do 8. listopada 1991. bili paravojska, dakle pobunjenici i drumski razbojnici”. Zapravo je, objašnjavaju nam pravni stručnjaci, riječ o povoljnom razvoju događaja za Glavaša, koji je na korak da se riješi beogradske optužnice.

Beogradski je glavni tužitelj za ratne zločine Vladimir Vukčević početkom listopada, kada je ova optužnica bila glavna dnevnopolitička tema u Hrvatskoj, za B92 objasnio zašto je optužnica uopće bila poslana u Hrvatsku.

– Optužnice su stupile na pravnu snagu jer ih je naš sud prihvatio i poslane su optuženima u Hrvatsku da izjave prigovor na njih. Kada naš sud riješi prema tim prigovorima i eventualno vrati predmet u istragu, možemo im ustupiti predmet da ga oni riješe u Hrvatskoj – rekao je srpski tužitelj objašnjavajući koji su preduvjeti da se optužnica na kraju odbaci. No, kako Vekić i Šeks nisu željeli primiti optužnicu, a u međuvremenu je donesen takozvani Šeksov zakon, ispada da je jedino Glavaš u prilici izjaviti prigovor na beogradsku optužnicu i time zadovoljiti pravnu proceduru nužnu za vraćanje predmeta u istragu i odustajanje od daljnjeg kaznenog progona.

Teoretski, Glavaš svojim prigovorom na optužnicu može spasiti i Šeksa. Postoji, naime, pravni institut “benefizium cohezione” po kojemu se prigovor može prihvatiti i za one koji ga nisu formalno podnijeli.