ZAŠTO CIRKULARNI MODEL?

Glavna pitanja o štrajku: Hoće li se produljiti školska godina?

Foto: Davor Puklavec/Pixsell
Ilustracija
Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL
Sindikati ispred Banskih dvora
Foto: Goran Stanzl/Pixsell
Prosvjetni sindikati
Foto: Sandra Simunovic/PIXSELL
Ministrica Divjak dala izjavu o propalim pregovorima sa sindikatima
22.10.2019.
u 13:13
Zajedno s učenicima, nastavnici i profesori ušli su u drugi ciklus cirkularnog štrajka koji će trajati do 1. studenog. Od svojih zahtjeva ne odustaju
Pogledaj originalni članak

Sindikati obrazovnog sektora ne odustaju – povećanje osnovice koje im je premijer Andrej Plenković ponudio nije razlog zbog kojeg su krenuli u borbu za ravnopravnost pred ostalim zaposlenicima javnog sektora i za vlastiti status. Tražili su povećanje koeficijenata, a kako s Vladom ne mogu pronaći zajednički jezik, nastavljaju sa štrajkom do ispunjenja zahtjeva. Njihovoj borbi priključuju se i fakulteti, a sada štrajkaši zovu i ostale sindikate javnih službi da ih podrže. Ovo su odgovori na pitanja vezana za štrajk.

1. Odustaju li učitelji i profesori od cirkularnog štrajka? Zašto su već dva puta štrajkali u cijeloj Hrvatskoj ako su birali cirkularni model?

Profesori i učitelji osnovnih i srednjih škola od cirkularnog štrajka ne odustaju, barem kako kažu, dok se ne ispune njihovi zahtjevi za povećanje koeficijenata. Cirkularni štrajk podijeljen je u cikluse i svaki novi ciklus počinje najprije štrajkom u svim osnovnim i srednjim školama cijele Hrvatske, a onda iz dana u dan štrajkaši najavljuju županije u kojima se ne održava nastava. Danas nastave nema u Vukovarsko-srijemskoj, Karlovačkoj i Zagrebačkoj županiji.

2. Koliko traje ciklus u cirkularnom štrajku?

Jedan ciklus cirkularnog štrajka traje sve dok štrajk ne bude obuhvaćen u svim hrvatskim županijama. S jučerašnjim danom počeo je drugi ciklus štrajka, zato su među ostalim štrajkale sve škole, a drugi će ciklus potrajati do 1. studenog. Nakon toga datuma, a ako štrajkaši ne odustanu ili s Vladom ne postignu dogovor, počinje treći ciklus cirkularnog štrajka koji će početi prvi radni dan nakon 1. studenog, kada nastave ponovno neće biti u svim osnovnim i srednjim školama Hrvatske, a roditelji će onda iznova iz dana u dan doznavati koje županije sudjeluju u štrajku.

3. Kada će učenici znati kako će se nadoknađivati propuštena nastava?

Konkretnog i jasnog odgovora na ovo pitanje nema. Naime, sindikati kažu da s prvim odrađenim ciklusom cirkularnog štrajka nema potrebe za nadoknadom nastave jer je tako organiziran i školski raspored na godišnjoj razini, u kojem je postojalo nekoliko slobodnih dana, no potreba za nadoknadom nastave javlja se već s početkom drugog ciklusa. Sindikalisti poručuju da svaka šteta za učenike jest odgovornost Vlade i Ministarstva obrazovanja koji moraju organizirati nadoknadu. Iz Ministarstva obrazovanja poručuju da je organizacija nadoknade obveza svakog pojedinačnog ravnatelja škole koji u obzir mora uzeti koliko je ljudi u školi štrajkalo, koliko je izgubljenih sati u pojedinom predmetu i tako organizirati nadoknadu. Kako takav model može izazvati priličan kaos u sustavu, sindikati su barem prema jučerašnjim najavama skloniji opciji produljenja školske godine za sve učenike, nego nadoknade subotama.

4. Ako nadoknada nastave ipak bude subotom, što ako roditelji odbiju svoju djecu poslati u školu?

Takvom scenariju sindikati se ne nadaju jer vjeruju da podršku roditelja imaju. Kažu da su roditelji itekako svjesni jer svakodnevnim dolascima u školu jasno vide kakav je status i položaj nastavnika i koliko truda i rada ulažu s njihovom djecom. Uostalom, sigurnost u podršku roditelja daje im i činjenica da u drugom ciklusu cirkularnog štrajka u školama nema učenika, što je po njima znak da su se roditelji solidarizirali s njima i njihovim zahtjevima i nije im problem organizirati se u danu kada je na rasporedu štrajka njihova županija.


5. Zašto su štrajkaši uopće birali cirkularni model?



Bio je to za njih idealan oblik pritiska – ne troše svoje članstvo dugotrajnim štrajkanjem, ne gube novac i, uostalom, ne gube podršku roditelja kojima je lakše na jedan dan organizirati kamo će s djecom, naročito najmlađima, nego bi im to bilo moguće u razdoblju kontinuiranog pritiska.

6. Štrajku se sada priključuju fakulteti, no štrajkaju li oni jednako kao i osnovne i srednje škole i što oni traže od Vlade?

Članovi Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja tražili su povećanje koeficijenata za nenastavno osoblje – čistačice, referente, tajnike, ali i predavače koji nemaju znanstveno-nastavno zvanje. Oni će prvi put u štrajk u četvrtak, nakon što im je jučer propalo mirenje s Vladom. Oni su za sada najavili da će barem jedan dan u tjednu biti u štrajku.

7. Hoće li učiteljima, odnosno profesorima koji štrajkaju biti plaćeni dani provedeni u štrajku?

Taj se odgovor traži posljednja tri dana. Tri su scenarija – prvi je da im poslodavac, odnosno Vlada odluči platiti vrijeme u štrajku, drugi da Vlada odbije platiti i treći da se provjeri zakonitost štrajka. Drugi i treći scenarij ne mogu biti bez sudske odluke, na temelju koje će Vlada donijeti konačnu odluku.

8. Može li prijetnja nastavnicima da im dani u štrajku neće biti plaćeni utjecati na trajanje štrajka?

Prema njihovim trenutačnim stajalištima, odgovor je – ne. Štrajkat će do ispunjenja zahtjeva još ljući jer ovako, kako naglašavaju, Vlada još više podcjenjuje nastavnike, učitelje i profesore. Kažu da se sada ne bore za novac, nego za svoj status – to im je i bio cilj s prvim danom štrajka, a povećanje koeficijenata put je za njih prema osiguranju boljeg statusa. 

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 13

ZA
zubalo_ankica
13:45 22.10.2019.

Štrajk je produljen jer se neradnicima ne radi i sviđaju im se ovakvi neradni uvjeti! Plenković je dao i više nego što se u ovim uvjetima može dati

VA
Vagabundo
13:49 22.10.2019.

Prestanite više s ovim nebulozama! Nitko vas ne podržava! Zato i je toliko jadnih članaka na ovu temu

IN
instruktori
13:48 22.10.2019.

U cijeloj ovoj priči najviše pate djeca koja imaju pravo na obrazovanje, koja u školama dobivaju obroke i tako dalje! Sramota vas više može biti!

Još iz rubrike Vijesti