Poboljšanje sigurnosti

Glavne finske stranke podržale planove za izgradnju ograde na granici s Rusijom

Foto: Reuters/PIXSELL
Granica Finska Rusija
Foto: Reuters/PIXSELL
Granica Finska Rusija
Foto: Reuters/PIXSELL
Granica Finska Rusija
Foto: Reuters/PIXSELL
Granica Finska Rusija
20.10.2022.
u 12:34
Struktura bi zaštitila područja za koja je utvrđeno da predstavljaju potencijalni rizik od velike migracije iz Rusije
Pogledaj originalni članak

Glavne političke stranke u Finskoj podržale su izgradnju ograde duž dijelova granice ove zemlje s Rusijom, a očekuje se da će radovi na kratkoj pilot dionici započeti čim se dodijele sredstva, izvijestili su finski mediji, prenosi Guardian.

Susjedna Norveška, koja također dijeli granicu s Rusijom na krajnjem sjeveru, u srijedu je priopćila da je uhitila sedmog ruskog državljanina osumnjičenog za ilegalno upravljanje dronovima ili fotografiranje u zabranjenim područjima posljednjih dana.

Norveški premijer Jonas Gahr Store rekao je da je "neprihvatljivo da strane obavještajne službe lete dronovima" iznad zemlje nakon što je policija objavila da je uhitila sina bliskog prijatelja Vladimira Putina.

Foto: Reuters/PIXSELL
Granica Finska Rusija

Finska televizija YLE iz izvijestila je da je na sastanku premijerke Sanne Marin s predstavnicima parlamentarnih stranaka održanom u utorak navečer potvrđena međustranačka potpora planovima koje je prošlog mjeseca predložila finska granična straža.

Helsinki je sve zabrinutiji zbog čestih ilegalnih prelazaka 1340 km duge granice s Rusijom, najduže od bilo koje članice EU, u vrijeme dok tisuće Rusa bježe od djelomične mobilizacije koju je zbog rata u Ukrajini proglasila Moskva.

Zabrinutost je pojačana zbog mogućnosti da Moskva pokrene orkestriranu masovnu migraciju kao oblik hibridnog ratovanja, za što su Bjelorusiju prošle godine optužile Poljska i baltičke države Latvija i Litva.

- Složili smo se oko potrebe. Vlada će sada parlamentu iznijeti konkretne prijedloge -  rekla je Marin nakon sastanka.

Prema njezinim riječima, o financiranju izgradnje ograde glasovat će se do početka sljedećeg mjeseca.

- Radi se o tome da se osigura da je granica dobro kontrolirana i da možemo preventivno osigurati odgovarajući nadzora finske granice. Želimo osigurati da naša granična straža ima dovoljnu potporu za provođenje odgovarajuće i učinkovite granične kontrole i moramo biti spremni na sve remetilačke situacije – istaknula je premijerka.

Foto: Reuters/PIXSELL
Granica Finska Rusija

Finska granična straža prošlog je mjeseca predložila izgradnju ograde visoke nekoliko metara sa žilet žicom i opremljene nadzornim kamerama i senzorima duž 256 kilometara granice - otprilike 20% ukupne dužine.

Ograda bi zaštitila područja za koja je utvrđeno da predstavljaju potencijalni rizik od velike migracije iz Rusije, uglavnom u jugoistočnoj Finskoj, gdje većina prometa prelazi granicu, ali i oko graničnih postaja na sjeveru zemlje.

Projekt bi trajao do četiri godine i mogao bi stajati nekoliko stotina milijuna eura, prema procjenama graničara. Konačno odobrenje za glavnu fazu moglo bi biti odgođeno do travnja, kada se u Finskoj trebaju održati parlamentarni izbori.

Osumnjičenik priveden u Norveškoj identificiran je kao Andrej Jakunjin, sin bivšeg direktora ruskih željeznica Vladimira Jakunjina, koji se smatra bliskim Putinu. Policija je priopćila da je upravljao dronom u strateški osjetljivoj regiji Svalbard.

Ranije ovog tjedna, Norveška, sada najveći dobavljač plina u zapadnoj Europi i na visokom stupnju pripravnosti nakon prošlomjesečne sabotaže plinovoda Sjeverni tok, objavila je da je uhitila četiri ruska državljanina koji su prošlog tjedna viđeni kako nezakonito fotografiraju objekte.

Policija nije identificirala četvoricu ljudi koji su nosili fotografsku opremu i drugi materijal za izradu slika, ali je rekla da su u Norvešku došli iz Finske i tvrdili su da su turisti.

Dva druga Rusa također su uhićena u Norveškoj prošlog tjedna, obojica s dronovima. Jedan je fotografirao vojne helikoptere i zračne luke, dok je drugi, koji je imao dvije ruske putovnice, imao djelomično šifriranu zalihu fotografija i videa od 4 terabajta.

U međuvremenu, finski ministar vanjskih poslova, Pekka Haavisto, upozorio je da turska odgađanja ratifikacije zahtjeva Helsinkija za članstvo u NATO-u ugrožavaju sigurnost cijele nordijske regije. Rekao je da će se njegova zemlja oduprijeti svakom pokušaju turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana da razdvoji finsku prijavu za NATO od one švedske.

Turska i Mađarska jedine su dvije preostale članice NATO-a koje još nisu ratificirale zajedničku prijavu Finske i Švedske za članstvo u NATO-u, a Turska zahtijeva da obje zemlje prvo izruče Turskoj sa svog teritorija ljude koje Ankara smatra kurdskim teroristima.

Foto: Reuters/PIXSELL
Granica Finska Rusija

Osvrćući se na nedavni napad na plinovod Sjeverni tok, Haavisto je rekao:

"Živimo u turbulentnim vremenima što se tiče sigurnosti i što prije budemo obuhvaćeni člankom 5 NATO-a, to bolje u ovim okolnostima. Svako odgađanje jačanja sigurnosti u Baltičkom moru je zabrinjavajuće. Eksplozija plinovoda Sjeverni tok pokazala je da nam se sukob približava. Kada odgađate, morate uzeti u obzir da to ima nuspojavu na sigurnosnu situaciju u zemljama kandidatima i cijeloj regiji.”

U pokušaju ubrzanja procesa ratifikacije prije summita NATO-a u lipnju, Finska i Švedska potpisale su memorandum o razumijevanju s Turskom o tome kako će se pitanja poput izručenja terorizmu i optužbi za terorizam rješavati u obje zemlje. Turska posebno optužuje Švedsku za pružanje utočišta simpatizerima PKK.

Mnogi promatrači vjeruju da se Erdogan cjenka s Finskom djelomično kako bi izgledao oštro na domaćem planu uoči izbora sljedeće godine.

Upitan o prijedlogu ograde, Haavisto je rekao da su vladi savjetovali njezini granični stručnjaci da su neki dijelovi granice osjetljivi na priljev tražitelja azila, te je rekao da bi ograda mogla biti elektronička kao i fizička.

Rekao je da je do sada 40.000 Rusa ušlo u Finsku, od kojih su se neki vratili ili otišli dalje, dodajući da će sudovi odlučiti može li se azil odobriti samo na temelju toga što se podnositelj zahtjeva ne želi boriti za Rusiju u Ukrajini .

“Mogla bi postojati osnova za traženje azila na temelju toga što vojni obveznik nije bio voljan počiniti kršenje ljudskih prava u ruskoj vojsci”, rekao je.

Video: Putin proglasio ratno stanje u četiri anektirane regije, ograničeno kretanje u još osam regija

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1

HO
homofobic
19:29 20.10.2022.

Strasno kako su svi protiv nevinih miroljubivih rusa!