Sudac zagrebačkog Trgovačkog suda Radovan Dobronić danas je u nepravomoćnoj presudi protiv osam banaka ocijenio da su povrijedile kolektivni interes i prava potrošača, korisnika kredita u švicarcima, koristeći nepoštene i ništetne odredbe u ugovorima o kreditima.
Ovo je šest glavnih teza iz presude i obrazloženja:
1. Povrijeđena kolektivna prava – Osam banaka je uglavnom u razdoblju od 2004. do 2008. povrijedilo kolektivni interes i prava korisnika kredita u švicarcima koristeći u ugovorima o kreditima nepoštene i ništetne odredbe, a pri zaključenju tih ugovora nisu potrošače potpuno informirale o svim parametrima bitnim za donošenje valjane odluke, utemeljene na potpunoj obavijesti. To je ključni dio činjeničnog opisa presude.
2. Neravnoteža na štetu potrošača – Sud je u sporu utvrdio da je došlo do neravnoteže u pravima i obvezama ugovornih strana, potrošača i banaka, a na štetu potrošača. Banke su tako postupale protivno odredbama Zakona o zaštiti potrošača i Zakona o obveznim odnosima, a povreda potrošača traje i dalje. Ako se utvrdi da je došlo do neravnoteže u pravima i obvezama jedino sud ima pravo narediti izmjenu ugovora.
3. Prešutjeli zaštitu tečaja kune – Banke nisu postupale u dobroj vjeri. Banke su prešutjele potrošačima da Hrvatska narodna banka štiti tečaj kune uz euro, a ne uz švicarski franak. Sedam godina prije nego što su potrošači dobili ove kredite Međunarodni monetarni fond (MMF) je 1997. godine iznio da će doći do jačanja tečaja franka i to su za sve banke i ekonomiste bile notorne činjenice, koje su prešutjeli potrošačima.
4. Nisu smjeli nuditi kredite u CHF – Banke kao profesionalci kredite u švicarcima nisu ni smjele ponuditi. Po Zakonu o zaštiti potrošača još u predugovornoj fazi prije sklapanja kredita morale su klijenta obavijestiti o svim elementima i koliki je stvarni rizik tih kredita u francima kako bi donio informiranu odluku i zaštitio svoje gospodarske interese. Bilo da je riječ o popravku stroja za pranje rublja ili kreditu, ne smije biti nikakve manipulacije činjenicama.
5. Reklamiranje je bilo zavaravajuće – Iako su banke tvrdile da su reklamirajući kredite iznosile istinite podatke i za kredite u eurima i švicarcima, sudac je našao da je tu bila riječ o zavaravajućem oglašavanju jer je na temelju tih reklama, koje su se vrtjele u svim medijima, prosječni potrošač mogao samo zaključiti da je povoljan kredit s nižom kamatnom stopom – onaj u francima. Sudac je ironično dodao da se u području marketinga te reklame mogu smatrati uspješnima.
6. Propisan obrazac ponašanja – Svjedočenja građana s kreditima u švicarcima pokazala su da su banke bile susretljive i ljubazne pri sklapanju posla, a ljubaznost je utihnula, kazao je sudac, kad su povisile kamatne stope. Unatoč ustrajnosti svjedoka da dobiju obrazloženje za to, nisu ga dobili. Osobni bankari nisu postupali na svoju inicijativu i njihov obrazac ponašanja je očito bio propisan i po nalozima uprava, kazao je sudac.
>>Građani: 'Banke bi nam trebale vratiti novac s kamatama!'