SMRT NA CESTAMA

Glavni krivci za više poginulih: Preblage kazne i stari automobili

Foto: Hrvoje Jelavić/PIXSELL Ilustracija
Prometna policija
Foto: Borna Filic/PIXSELL
georg davor lisicin
04.01.2018.
u 15:52
U Hrvatskoj je lani na cestama život izgubila 331 osoba
Pogledaj originalni članak

Na hrvatskim je cestama, prema preliminarnim podacima koje je prikupio prometni stručnjak Željko Marušić, lani poginula 331 osoba, što je 7,8 posto više u odnosu na 2016. kad je u prometnim nesrećama život izgubilo 307 ljudi. Hrvatska je od 2008. do 2014. imala stalni trend pada broja poginulih na cestama, sa 664 na 308, ali taj je niz prekinut 2015. kad je u prometu poginulo 348 osoba. No 2016. zabilježen je najmanji broj smrtno stradalih na cestama. Nažalost, prošle godine broj poginulih opet se povećao. Prometni stručnjaci smatraju da je pri tome jedan od najvećih problema pravosuđe.

Šalju krivu poruka

– Novi zakon o sigurnosti prometa na cestama predviđa oštrije sankcioniranje recidivista, no to će opet ovisiti o sudovima. A dosadašnja iskustva pokazuju da sudski postupci predugo traju i da se za najteža kaznena djela u prometu izriču preblage, pa čak i uvjetne kazne – kaže Georg-Davor Lisicin, tajnik udruge Sigurnost u prometu. A te blage kazne pak šalju lošu poruku da se može proći gotovo nekažnjeno za najteže prometne prekršaje. Prema njegovu mišljenju, u Hrvatskoj još nedostaje sustavan rad na edukaciji o sigurnosti u prometu, a to sve treba pratiti odgovarajuća represija.

Lisicin podsjeća da je Nacionalnim programom sigurnosti cestovnog prometa RH 2011.-2020. postavljen cilj smanjenja smrtno stradalih za 50 posto te da smo u prvim godinama to i ostvarili. No zadnjih godina imamo usporavanje, pa čak i negativnu tendenciju. To je, smatra, razlog da se Vlada i sva nadležna državna tijela dodatno angažiraju. Navodi da se o nekim mjerama koje su čak i navedene u Nacionalnom programu i ne raspravlja, poput uspostave hitne helikopterske medicinske pomoći. A iskustva zemalja koje imaju tu službu pokazuju da se njenim uvođenjem stopa smrtnosti smanji do 30 posto. Prometni stručnjaci kao jedan od glavnih razloga većeg stradanja na cestama navode i loš vozni park, prosječno star 13 godina.

Povećani uvoz

– Stari vozni park povećava nesigurnost i stradanje u prometu. Prije ulaska u EU vozni nam je park prosječno bio star 10 godina i znali smo da će otvaranjem tržišta doći do povećanog unosa polovnih automobila koji su doprinijeli starosti voznog parka. Sad se mijenja trošarinska politika, no smatram da to neće pomoći pomlađivanju voznog parka – poručuje Lisicin.

Hrvatska jedina u EU nema agenciju za sigurnost prometa

Hrvatska je jedina članica Europske unije u kojoj je Ministarstvo unutarnjih poslova zaduženo za prevenciju sigurnosti prometa, upozorava Georg-Davor Lisicin.

Sve druge članice imaju Agencije za sigurnost prometa bilo kao neovisne institucije ili u sklopu ministarstava prometa. Agencija bi, objašnjava, pratila stanje sigurnosti u prometu i predlagala i provodila mjere iz programa sigurnosti.

– Agencija bi nam sigurno i dala odgovor na pitanje koje si sad svi postavljamo – zašto raste broj poginulih u prometu – kaže Lisicin. Upozorava i da samo mali broj lokalnih jedinica ima formirane savjete za sigurnost prometa.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 24

VI
vidum
15:59 04.01.2018.

Baš me zanima koliko žrtava pobiju vozači oldtajmera?

DU
Deleted user
17:48 04.01.2018.

Prometni stručnjak Željko Marušić=haha haha,sa prometnog fakulteta=haha,haha.

DU
Deleted user
16:17 04.01.2018.

Naravno sve treba svaliti na sirotinju, star vozni park, da Marusicu ali nemaju gradjani za kruh, danas auto nije luksuz vec potreba jer su na selima ukinuli autobuse pa doktoru nekako moraju, nadalje nemaju gradjani svi place kakve imaju na prometnom faksu i nisu u prilici kao neki od tih strucnjaka prodavati diplome da bi dobro zivjeli, jaka je to struka tamo.