Decibeli će se morati stišati: Evo koju glazbu preporučuje Vlada za slušanje u kafićima

Mozartova Mala noćna muzika, Beethovenova Za Elizu, Na lijepom plavom Dunavu koju su zajednički stvorili Brahms i Strauss mlađi ili, za one koji ne vole Brahmsa u paru, onda samo njegov Mađarski ples. Ako je postojalo još koje pitanje o glazbi koja bi se sad, po novom, tiho trebala puštati u kafićima, ovo je možda odgovor.

Možda će iskoristiti

Dogovorit će s ugostiteljima, stigla je informacija iz Nacionalnog stožera civilne zaštite, da smanje decibele unutar svojih prostorija jer je to također jedan od načina kojim ćemo se boriti protiv koronavirusa. Objašnjenje za to vrlo je jednostavno i logično - glasnija glazba, glasniji razgovor, pa samim time i veća mogućnost za širenje virusa kapljičnim i aerosolnim putem. A budući da je hladnije vrijeme stiglo, većina onih koji će na kavu ili neko drugo piće, odlučit će se da ipak sjedi unutra, a ne vani na hladnom, što će, dakako, povećati broj okupljenih u zatvorenom prostoru.

E sad, kakve veze imaju skladatelji s početka priče s tišom glazbom u kafićima? Pa upravo su oni preporuka sa službenih Vladinih internetskih stranica, na kojima se savjetuje kakvu glazbu slušati u vrijeme koronavirusa. Točnije, na koronavirus.hr savjetuje se što slušati osjeća li netko tjeskobu ili stres zbog pandemije, što si pustiti na YouTubeu ako netko ne može spavati, pa i što čuti za podizanje raspoloženja.

Upravo potonje mogli bi možda iskoristiti ugostitelji. Istraživanja klasične glazbe pokazala su da glazba koja ima veliki stupanj ponavljanja, melodiju koja se lako pamti, skladne melodijske nizove, koja je inače doživljena kao ugodna, tiha, instrumentalna, bez većih skokova u ritmu i glasnoći povoljno djeluje na zdravlje. Takva glazba učinkovita je u smanjenju pulsa, usporenju disanja i snižavanju krvnog tlaka te izaziva kognitivni i emocionalni doživljaj opuštanja, objašnjavaju na Vladinoj internetskoj stranici pa dodaju na koji su način došli do popisa od 48 skladbi koje preporučuju za slušanje. Stručnjaci su pretražili, kako kažu, "neke internetske stranice koje nude glazbu za opuštanje i izabrali one skladbe koje su imale pozitivne 'recenzije' slušatelja diljem svijeta".

"Uključili smo glazbu koja je usklađena na 432 Hz, što se, prema nekim izvorima, smatra zdravom frekvencijom, izabrali smo glazbu koja je korištena u istraživanjima koja su potvrdila povoljni učinak na zdravlje", navode način odabira pjesama pa dodaju da su ispitali 15 dobrovoljaca "koji su slušali tu glazbu i izjavili da za njih ima opuštajući efekt". Ponudili su, zatim, glazbu "za stimuliranje raspoloženja, koja se može koristiti za poticanje motivacije i energije".

Traju i tri sata

Kao što smo spomenuli, predložene su neke od najpoznatijih skladbi skladatelja koji su obilježili glazbenu povijest, a ima ponešto i za one koji vole zborsko pjevanje, pa je na listi i Gregorio Allegri s Miserere mei Deus, Georgij Sviridov s Ljubov svjataja, ali i Philip Stopford s Lully, Lulla, Lullay. Predlaže se svakome da po želji napravi svoju listu, a stvar se može riješiti i tako da se jednostavno pusti jedan od predloženih linkova s YouTubea koji traje sat, dva ili tri.

Mozartova "poticajna glazba" ili njegov "brain power" neki su od tih prijedloga, a austrijskog skladatelja može se slušati i u kompilaciji "za koncentraciju i relaksaciju". Podsjetimo, ugostiteljski objekti u kojima u minimalnim uvjetima nije kao obveza predviđena glazba, puštati je smiju, ali njezina jačina može biti samo do 65 decibela. Za usporedbu, to je otprilike jačina normalnog razgovora. Šapuće se na otprilike 35 decibela, glasno govori na 75, dok je vikanje jačine oko sto decibela, što je ujedno i jačina dopuštena u noćnim klubovima.

>> VIDEO Mogu li se simptomi koronavirusa pojaviti i odmah nestati?

Video: VL