– Deficit državnog proračuna na kraju rujna iznosi samo 7,1 milijardu kuna, a kako je Hrvatska samo za kamate na javni dug u tom razdoblju utrošila 8,9 milijardi kuna, proračun je u primarnom suficitu za 1,8 milijardi kuna – istaknuo je potpredsjednik Vlade Branko Grčić na Danu velikih planova, skupu koji tradicionalno organizira časopis Lider. Obećao je da će uz smanjenje PDV-a na dio prehrambenih proizvoda Vlada, ako pobijedi koalicija koju predvodi SDP, spustiti i porez na dohodak, a najavio je i da se očekuje rast izravnih stranih ulaganja u 2015. na milijardu eura, prvenstveno zbog akvizicije TDR-a kojom je ušlo više od 550 milijuna eura stranog kapitala s obzirom na to da je kupac BAT. Najave smanjenja poreznih davanja prva su naznaka programa SDP-ove koalicije za novi mandat.
– SDP-ov program nije ni jeti jer uopće ne postoji, a nitko za njega i ne pita – rekao je Radimir Čačić (Reformisti)na okruglom stolu u sklopu Dana velikih planova. Grčić je istaknuo niz dobrih pokazatelja koji prate rast BDP-a, ali oporba upozorava da Hrvatska zaostaje te da možemo rasti i brže i jače.
– Izborni program HDZ-a nije skup obećanja, nego pokazatelj što je Vlada propustila napraviti u četiri godine, a to je jačanje rasta kroz nove investicije, poticanje privatnog sektora, porezna rasterećenja, stavljanje u funkciju državne imovine, depolitizacija javnih tvrtki, reforma javne uprave – sažeo je Domagoj Ivan Milošević program HDZ-a. Njegov koalicijski kolega i stručnjak za financije Josip Budimir objasnio je da bez rezova na rashodovnoj strani, što nije popularno obećanje, nije moguće u kratkom roku postići očekivani rast te da ritam javnog duga koji raste brzinom većom od BDP-a nezaobilazno dovodi do bankrota. Slično je istaknuo ugledni makroekonomist Vladimir Gligorov, koji je najavio rast BDP-a od tri posto u srednjem roku, ali istovremeno ukazao i na činjenicu da je Hrvatska imala rast izvoza od 6 posto, dok su Estonija i Mađarska rasle po stopi većoj od 60 posto, a Srbija većoj od 50 posto. Toliko Hrvatska zaostaje i Gligorov drži da bi se uskoro mogla suočiti s problemima.
I dok su u Vladi optimistični, bankari su upozorili da Hrvatska i dalje plaća najveću premiju rizika i kamate koje bi mogle rasti. Nezaobilazna je i tema konverzija kredita koja će biti provedena u rokovima, ali će, prema riječima predsjednika uprave Erste banke Christofa Schoefboecka, izazvati gubitke u bankama, a već je smanjila povjerenje stranih ulagača. Schoefboeck najavljuje i rezanje troškova u bankama kao i da je moguće da će banke imati problema s financiranjem zbog pravne nesigurnosti, što znači manje novca gospodarstvu.
>> Bude li deficit i veći od 3% BDP-a, Hrvatska prolazi bez sankcija EU?
I dođe tako vrijeme, kada dezerteri progovoriše, heroji ušutiše a zločinci se nagradiše.