Konferencija “Hrvatska kakvu trebamo – pogled izvana” u organizaciji Večernjega lista i splitskog Ekonomskog fakulteta održana je danas u malom amfiteatru ovog fakulteta. Panelisti i predavači bili su odreda vrhunski mladi hrvatski stručnjaci koji su se školovali u svjetskim institucijama, a veći dio njih je i zaposlen u inozemstvu.
– Glavna tema o kojoj se posljednjih godina govori jest budućnost u Hrvatskoj. Večernji list pokušava promovirati vrijednosti i kvalitetu života u Hrvatskoj. Svi mladi ljudi koji su otišli imaju korijene u Hrvatskoj. Ovdje su odrasli i obrazovali se. Pokazali su da imaju ambiciju. Nije istina da svi odlaze iz Hrvatske. Odlazilo se i odlazit će se, ali u Hrvatsku se i vraća. Mi imamo kapaciteta da gradimo bolje i uspješnije društvo, a pogotovo mladi koji su ambasadori nove Hrvatske. Ovo sveučilište dobra je polazna točka. Moramo razgovarati s mladim ljudima i onima malo iskusnijima da vidimo što možemo napraviti da promijenimo svoj mentalni sklop, da odbacimo ideološke okove i učinimo našim obiteljima i sebi život boljima – rekao je uvodno glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić.
– Kad sam čuo gdje su naši kolege, u Madridu, Cambridgeu, Pragu, postavlja se pitanje kakvo je to naše obrazovanje? Odgovor je fenomenalno. Kamo god dođem, ondje imamo rasadište znanstvenika, ljudi od struke koji moraju biti povezani sa svojim ishodištem, a to je Sveučilište u Splitu – rekao je rektor Dragan Ljutić, rektor Sveučilišta u Splitu koji je zahvalio Večernjem listu, Draženu Klariću i Maji Fredotović, dekanici Ekonomskog fakulteta u Splitu, koja je pozdravila sve nazočne, a pogotovo mlade nade koje je pozvala da otvoreno kažu svoja mišljenja i ideje u pogledu budućnosti Europe, ali i Hrvatske.
Na rubu EU
Započelo je s izlaganjem Nevena Mimice, povjerenika EK za međunarodnu suradnju i razvoj. Govorio je o važnosti izlaska na EU izbore na kojima pravo glasa ima 400 milijuna Europljana.
– Imate moć sudjelovati kako Europu učiniti snažnijom, solidarnijom, demokratskijom – istaknuo je Mimica koji je izlagao o budućnosti europske razvojne politike za koju je rekao kako ne želi samo pomagati već biti partner. Istaknuo je kako je 60% ukupne međunarodne pomoći dolazi iz EU-a.
– Uz glavni cilj, otklanjanje siromaštva u svijetu bitna je povezanost društvenog i ekološkog razvoja. Trebamo odraditi još puno posla ako želimo spasiti planet i poboljšati život ljudi diljem svijeta – zaključio je Mimica. Prvim panelom pod nazivom “Perspektive ekonomskog (za)ostajanja RH” moderirao je Mislav Šimatović, zamjenik glavnog urednika Večernjeg lista, a tematska izlaganja održali su Filip Novokmet (University of Bonn), koji je govorio na temu Nejednakost u RH i usporedivim državama, te Frano Barbić (Coventry Business School) na temu Mreže, klasteri i ekosistemi: politike za unapređenje regionalne inovativnosti.
– Nejednakosti rastu u cijelom svijetu i pitanje je vodi li kapitalizam neizbježno visokoj razini nejednakosti. Trebamo podatke o nejednakosti, želimo znati koje dohodovne grupe imaju korist od rasta. Što nam razvoj nejednakosti u postsocijalističkim zemljama govori o odnosu ekonomskog rasta i nejednakosti? Kako postići uključivi rast? – postavio je pitanja Novokmet i dodao kako je rast sam po sebi rješenje za ekonomske nejednakosti, ali s druge strane imamo teoriju kako rast kapitalizma vodi rastu nejednakosti. Tranzicija u tržišnu ekonomiju dovodi do rasta nejednakosti u svim zemljama, a eksplodirala je u Rusiji, jednako tako snažnija integracija u globalnu ekonomiju vodi rastu nejednakosti, odnosno rast ide naruku vlasnicima kapitala, a visok udio dohotka odlazi stranim kompanijama. Naglasio je kako povijest ne daje za pravo optimizmu da će nejednakosti nestati same od sebe.
– Prave institucije i politike mogu osigurati uključivi i održivi ekonomski rast – zaključio je Novokomet. Frano Barbić govorio je o važnosti povezivanja, odnosno stvaranja ekosustava.
– Zbog poboljšanja tehnologija globalizacija se dramatično ubrzala, tvrtke su počele surađivati. Europa je kao i ostatak svijeta zbog promjene i globalizacije pokrenula inicijativu kako bi potaknula mala i srednja poduzeća da surađuju – rekao je Barbić. Naveo je primjer Italije, u kojoj je proveo dosta vremena. Oni su se pokrenuli 2009. i imali brz rast, stvaranje kolaboracija reflektiralo se na istraživanja, razvoj, marketing i izvoz.
– Rezultati ne dolaze odmah i, da bi bile uspješne, kolaboracije trebaju proći kroz više faza, ali surađivati moramo jer zbog globalizacije i razvoja tehnologija svijet funkcionira na takav način. Trgovinski rat Kina – SAD i izbacivanje Huaweija izazvao je odgovor Huaweija koji sad mora proizvesti svoj ekosustav – rekao je Barbić. Kao prednosti ekosustava naveo je stvaranje zajedničkih vrijednosti, infrastrukture, kreiranje boljih uvjeta za rad itd. Iznio je zamjerku što smo previše fokusirani na turizam, a uvijek postoji opasnost kada su sva jaja u jednoj košari. Uz njih, sudionici javne rasprave bili su Leonard Kukić (Universidad Carlos III de Madrid), Karlo Vujeva (Universidad Carlos III de Madrid, EFZG) i Ivan Romić (Osaka City University). Šimatović ih je pozvao da detektiraju poziciju Hrvatske u svemu tome. Kukić je istaknuo kako naš geostrateški položaj nije povoljan, na rubu smo EU.
Važnost medija
– Mentalni stav hrvatskog društva je negativan, ali kultura se može promijeniti dramatično brzo – optimistično je rekao Leonard Kukić i naglasio ulogu medija. Barbić je dodao da mediji kreiraju percepciju i mijenjaju društvo. Vujeva je rekao kako rastemo sporije od drugih, a padamo brže.
– Hrvatska je od 2000. do 2008. rasla na javnim i privatnim zaduživanjima, fiskalna politika krpala je rupe, a monetarna ne postoji i kriza je morala doći. Mi smo dotaknuli dno i nismo radili ništa, već smo samo čekali da prođe – poručio je Vujeva. Treba li država što poduzeti, pitao je Šimatović, a Novokmet je odgovorio da je u velikom problemu ako ništa ne radi, a Romić je istaknuo važnost članstva u EU jer imamo od koga tražiti pomoć. Drugi panel pod nazivom Ljudski kapital u Hrvatskoj – snaga ili slabost moderirala je Smiljana Pivčević s Ekonomskog fakulteta u Splitu. Tematska izlaganja povjerena su Zvonimiru Bašiću (Max Planck institut u Bonnu), koji je govorio o temi Utjecaj brige za reputaciju i vlastiti image na ekonomske odluke – pogled na poticanje društveno prihvatljivog ponašanja, te Šimi Jozipoviću s Ekonomskog fakulteta u Splitu, koji je govorio o hrvatskoj top-temi zbog koje se potpisivao i zahtjev za referendum – Pravni aspekti mirovinske reforme. U panel-raspravi, uz dvojicu predavača, sudjelovali su i Ivan Žilić (London School of Economics) i Ivo Bakota (CERGE-EI). Raspravu je najviše potaknulo Jozipovićevo izlaganje o hrvatskom mirovinskom sustavu, za koji je zaključeno kako ga je nužno mijenjati.
Ova konferencija je hvale vrijedna i otvorit ce mnoga pitanja vezana uz ubrzani razvoj naseg drustva. Europske zemlje idu naprijed, a mi stojimo na mjestu. Okrenimo se razvoju ove zemlje, jer vise vremena nemamo. Imamo nove mlade snage iznimnog obrazovanja. Dajmo sansu pameti i politickoj hrabrosti. Dajmo sansu nasoj zemlji, jer ona to zasluzuje.