Većina robne razmjene između glavnih svjetskih tržišta odvija se morskim putem. I u velikoj većini slučajeva za to su potrebni kontejneri. No do njih je trenutačno iznimno teško doći.
Globalna nestašica kontejnera trend je koji je na tržištu prisutan već mjesecima, a čini se da se za to ponajprije može okriviti sjevernoamerički kontinent. Nova analiza danske konzultantske tvrtke Sea-Intelligence pokazuje koliko je Sjeverna Amerika kriva za ozbiljne neravnoteže opreme koje izazivaju globalnu industriju brodskih kontejnera.
Sporo upravljanje kontejnerima na kontinentu dugo je bilo izvor poremećaja u lancu opskrbe i vodeći uzrok nestašice praznih kontejnera u Aziji, ali nikad u mjeri u kojoj je to danas. Prije pandemije Sjeverna Amerika bila je strukturno odgovorna za 40-45% prazne neravnoteže potrebne u Aziji, prema analizi Sea-Intelligencea. Nakon rane nestabilnosti pandemije, to se naglo promijenilo, tako da je Sjeverna Amerika sada strukturno odgovorna za 55-60% neravnoteže u Aziji.
Sea-Intelligence upozorio je u svom najnovijem tjednom izvještaju da se strukturne neravnoteže u lancu opskrbe povezane s praznim spremnicima ne približavaju normalizaciji. Američki regulator, Federalno pomorsko povjerenstvo, ispituje pitanje dostupnosti opreme kao dio opsežne istrage kaosa u opskrbnim lancima koji je u posljednjih osam mjeseci pogodio nacionalne luke, trgovce i izvoznike. Najnoviji podaci iz PIERS-a, koji prati američki uvoz i izvoz, pokazuju da je količina kontejnera iz Azije u SAD-u ožujku porasla za nevjerojatnih 90% u odnosu na ožujak 2020. Čak i kada se uspoređuje brojka iz ožujka 2021. s pretpandemijskim razdobljem u ožujku 2019., rast obujma povećan je za rekordnih 57%.
Povećali su se i troškovi iznajmljivanja kontejnera, ali i putni troškovi. Transport standardnog kontejnera (40 stopa ili 12 metara) brodom iz luke u Kini, prije pandemije stajao je oko 1000 američkih dolara – trenutačno se kreće i do 10.000 američkih dolara. Deset puta više! Rast cijena uvijek je znak neravnoteže na tržištu. U ovom slučaju to znači povećanje potražnje (za kontejnerima ili brodskim prostorom) uz stagnaciju ili čak opadanje ponude.
Trenutačno nedostaje i brodova teretnjaka. “Gotovo da nema rezervnih brodova”, rekao je Rolf Habben Jansen, izvršni direktor logističke grupe Hapag-Lloyd za Der Spiegel. Mnogi brodovlasnici posljednjih godina malo su ulagali u svoju flotu. Kratkoročno neće biti ni više brodova – a niti više kontejnera. Ali problem kontejnera nije u tome da ih navodno ima premalo. Kontejneri se gotovo nikad ne koriste samo za jednokratni prijevoz – kontejner s kineskim igračkama stiže u europsku luku, i čim se istovari – ponovno se tovari – recimo njemačkim dijelovima za strojeve koji onda idu u Aziju ili Sjevernu Ameriku.
Već godinu dana, od izbijanja pandemije, ustaljeni red vožnje između kontinenata više ne funkcionira. Sve prekooceanske luke u Europi trpe posljedice zbog sve većih kašnjenja u interkontinentalnom prometu. Kapacitet najveće europske luke sada doseže svoje granice, rekao je početkom tjedna glasnogovornik Luke Rotterdam. Infrastruktura se ne može proširiti tek tako, dodao je: “Moramo se zadovoljiti onim što imamo u dokovima, dizalicama i terminalima koje imamo”.
Kašnjenja brodova mogu se osjetiti i u zaleđu jer svaki uvozni kontejner ubrzo se pretvara u izvozni kontejner: “Što brodovi više kasne, to duže čekaju izvozni kontejneri, oni stoje u terminalima”. Ali to nije spriječilo neke poput cargo-partnera da unatoč svim navedenim problemima održi svoje poslovanje stabilnim, te i dalje bude pouzdan odabir za organizaciju pomorskog transporta bez obzira radi li se o prijevozu medicinske opreme i potrepština ili bilo kojoj drugoj vrsti robe.
Zoran Starčević, direktor cargo-partnera Hrvatska, navodi: “Potpomognuti mrežom naših ureda i agenata diljem svijeta, dobroj povezanosti s brodarskim kompanijama, naši iskusni zaposlenici uspijevaju riješiti sve prepreke vezane uz uslugu brodskog transporta. Pouzdane usluge i rješenja koje nudimo osigurat će siguran i u roku prijevoz vaše robe od/do svih kontinenata. Dugogodišnje iskustvo i poslovni odnosi s mnogim brodarima omogućuju nam prostor za fleksibilno djelovanje, pronalazak prostora na brodu, pronalaženje optimalnih ruta, te kreiranje najboljih uvjeta prijevoza”.
Gdje ste sad hrvatski poduzetnici ? Gdje su brodari ? Postoji rupa u tržištu i treba se ubaciti .