Globalni problemi traže mekši pristup Katoličke crkve

Prije točno pet godina, 19. travnja, konklava je kardinala Josepha Ratzingera izabrala za papu trećega tisućljeća. U Vatikanu su kardinali priredili ručak Benediktu XVI. u povodu te obljetnice. Premda je učinio mnogo u vezi s ekumenizmom, pa i u razotkrivanju pedofilskih slučajeva u Crkvi, prigovaraju mu zbog pojedinih poteza, izjava vezanih uz društvena kretanja. Primjer je njegova izjava kako prezervativ ne sprečava širenje side, koja je shvaćena kao, najblaže rečeno, prekruto držanje Crkve prema nekim društvenim problemima. Marginalizacija homoseksualaca, brojne rastave, istospolni brakovi, suživot djevojaka i mladića koji se ne žele vjenčati te celibat samo su neka od pitanja koja su se pojavila pred papom Benediktom XVI. u prvih pet godina njegova pontifikata. Hoće li moći odgovoriti na sva pitanja onako kako to očekuje današnje društvo?

Novo doba

Na Malti je Benedikt XVI. pohvalio zakone o zabrani rastave braka i zabrani pobačaja te mladima poručio da moraju biti ponosni zbog svoga “ne” rastavi i “ne” pobačaju. Društvo možda i ne očekuje da Crkva prihvati rastavu braka, dakle, kršenje sakramenta, ali očekuje da barem rastavljenim osobama ne zatvara svoja vrata. Crkva neće prihvatiti ni vjenčanja istospolnih osoba, a Benedikt XVI. govori kako je pravi brak samo između žene i muškarca, ali ne znači da homoseksualci ne mogu dobivati euharistiju. Benedikt XVI., kojem je ujedinjenje kršćanstva jedan od osnovnih ciljeva pontifikata, sučeljava se s problemima globaliziranog, a ne blokovskog društva.

Različitosti i problemi

Različito je bilo društvo u vrijeme pontifikata Ivana Pavla II. i sadašnje, pa se i Crkva sučeljava s različitim problemima. Dok je jedno od glavnih pitanja tijekom pontifikata Ivana Pavla II. bila podijeljenost svijeta na blokove, pri čemu u komunističkome bloku nije bilo nikakvih, pa ni vjerskih sloboda, sada je svijet globaliziran pa se javljaju drukčiji društveni problemi.