Globalno zatopljenje zahvatilo i Hrvatsku

Visoke temperature zraka, mala količina padalina i uglavnom sunčano vrijeme obilježili su proteklo blagdansko razdoblje u Hrvatskoj. Blaga zima bez imalo snijega, nagovještavaju iz Državnog hidrometeorološkog zavoda, potrajat će do sredine siječnja. U drugoj će polovici mjeseca malo zahladnjeti te se očekuje nešto više padalina. No, prema trenutačnim prognozama, slabi su izgledi da padne veća količina snijega i da temperature zraka padnu duboko ispod ništice te se zadrže do proljeća.
Osim u visokom gorju, oštrih zima, čini se, više nema niti će ih biti u Hrvatskoj. Glavni uzrok tome prirodnom fenomenu jest proces globalnog zatopljenja. Na Zemljinoj sjevernoj hemisferi protekla 2004. u prosjeku je bila četvrta najtoplija godina zaredom u povijesti. A ova bi godina, prema neslužbenim prognozama, trebala biti još toplija.

Staklenički plinovi
 Prošlu se godinu u Hrvatskoj može opisati kao vrlo toplu i kišnu, s većim temperaturama zraka nego što su one zabilježene proteklih godina. Iz toga se zaključuje da proces globalnog zatopljenja polako zahvaća i Hrvatsku, a u svijetu se nastavlja  obrazlaže klimatolog Zvonimir Katušin iz sjedišta DHMZ-a u Zagrebu i dodaje kako će taj proces trajati sve dok se ne smanji emisija štetnih stakleničkih plinova u atmosferu.

Dok u Hrvatskoj i Europi, kontinentu s najblažom klimom, idućih nekoliko desetljeća ili možda stoljeća ljudi još neće toliko osjećati negativne posljedice globalnog zatopljenja, odnosno svjetske promjene klime, u drugim predjelima planeta već su prošle godine zbog klimatskih promjena zabilježene velike ljudske žrtve. Primjerice, na jugu Indije toplinski je val u ožujku odnio stotinjak života. I mnogi su Japanci te Australci stradali ljetos zbog ekstremno visokih temperatura. S druge strane, abnormalno niske temperature u južnoameričkim Andama u lipnju su pokosile 92 osobe. U brdovitim predjelima južne Azije u prosincu se smrznulo 600 ljudi jer se nisu očekivale tako niske temperature. Iako se trenutačno brojka od 600 mrtvih u tim brdima Azije čini smiješnom u usporedbi s brojem poginulih u nedavnoj navali tsunamija u obalnim područjima južne Azije, u budućnosti će biti znatno veća. A sve zbog procesa globalnog zatopljenja.

Svjetska meteorološka organizacija u svojem godišnjem izvještaju za 2004. navodi kako je povećanje prosječne temperature zraka glavni krivac i za mnogobrojne suše i poplave u prošloj godini. Visoke temperature produljile su sezonu suše u Africi te su propali usjevi. Nedostatak hrane i pitke vode najviše se osjetio u afričkoj državi Mozambiku, gdje su tisuće djece i odraslih umrle od gladi i žeđi.

Povećan broj uragana
Velike monsunske kiše u sjevernoj su Indiji, Nepalu i Bangladešu prouzročile snažne poplave u kojima je stradalo oko dvije tisuće osoba. Ipak, najveću su materijalnu štetu poplave napravile u Kini. Usto, na kojekakve načine negativno su utjecale na život više od 100 milijuna ljudi.

Rast prosječne temperature zraka utjecao je i na broj uragana. Za atlantske sezone uragana podignulo se 15 jakih tropskih oluja. Devet oluja preraslo je u uragane, od kojih je čak šest proglašeno izrazito snažnima. Uragan Charley bio je najsnažniji i najdestruktivniji uragan koji je pogodio Sjedinjene Američke Države nakon uragana Andrew 1992. godine. Ukupna šteta od uragana prošle je godine procijenjena na nevjerojatne 43 milijarde američkih dolara.

U novoj 2005. čovječanstvu neće biti ništa bolje. Broj poginulih će rasti, materijalna šteta bit će još veća, a trpjet će i životinjski te biljni svijet. Sve dok se ne smanji emisija štetnih stakleničkih plinova, koja potiče globalno zatopljenje, jednu od najvećih prijetnji civilizaciji.