PANDEMIJA U BROJEVIMA

Godina borbe s koronavirusom: Još ne znamo hoće li postati sezonski, stječemo li imunitet

Foto: Igor Kralj/PIXSELL
Gužve na testiranje na Covid-19 ispred Nastavnog zavodu za javno zdravstvo Andrija Štampar
Foto: Igor Kralj/PIXSELL
Gužve na testiranje ispred Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Andrija Štampar
Foto: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL
Na Drive -in testiranju na koronavirus u Karlovcu dnevno uzimaju do 200 uzoraka
15.02.2021.
u 14:18
Iako je u svijetu u uporabi pet cjepiva, još uvijek nitko ne zna kada će pandemija uistinu završiti
Pogledaj originalni članak

Bio je to najgori dan u Hrvatskoj. Četiri novozaražena, ukupno 31 oboljeli. Petak je, 13. ožujak 2020. i premijer Andrej Plenković obraća se naciji. Od ponedjeljka nema nastave. Privremeno je to, govori, na dva tjedna, “a onda ćemo vidjeti”. Strepe svi, znaju da je korona službeno u državi od 25. veljače, a već dan kasnije Nacionalni stožer civilne zaštite svakodnevno objavljuje pacijente.

Broje ih oni, broje ih Hrvati, nitko ne zna što COVID-19 donosi. Stiže taj ponedjeljak, klinci ostaju doma, a tog je dana sedam novozaraženih, ukupno 56 s virusom. Nova odluka. Od 19. ožujka zatvara se sve. Nema kupnje traperica, nema odlaska na kavu, nema ručka u restoranu, sportskih i kulturnih događanja, nema preko granice, a nema zatim ni u susjednu županiju. U redu, diše narod, ipak je tog dana 10 novooboljelih, a 99 s potvrđenom zarazom. Nose se maske, svi ostaju doma. Ostaju i broje.

Stiže i travanj, drugi je dan mjeseca, a Hrvata s koronavirusom već je 1011. Zna se već pomalo što je virus, kako djeluje, najavljuju se paketi mjera za gospodarstvo, obustavljaju se ovrhe. Idu stvari nešto i nabolje, bit će i cjepiva, kažu pa, ususret turističkoj sezoni, u svibnju se otvaraju ugostiteljski objekti. Zove se Hrvate na more, neki od njih se i kupaju, a onda stiže jesen. Početak je listopada i odmah 7. novozaraženih, govori se o brojci 363, a to je broj koji se i danas vrti već nekoliko dana i koji je sad glavni razlog popuštanja trenutačnih mjera. Jer bilo je opasno.

Studeni je počeo s više od 2000 novih pacijenata po danu, što je rezultiralo novim zatvaranjem ugostitelja 28. dana toga mjeseca, a prosinac se pokazao još gorim jer je tada srušen rekord. Čak 4620 novozaraženih 10. u mjesecu i ukupno 24.851 zaražena osoba bili su okidač za novo uvođenje propusnica 21. prosinca, ali nakon potresa one su ipak ukinute. U najkraćim statističkim crtama, ovako je po mjesecima izgledala prva godina epidemije koronavirusa u Hrvatskoj, a sad ćemo se malo koncentrirati na ukupne brojke. Od samog starta ove globalne pandemije u Hrvatskoj je do jučer zabilježeno 237.657 slučajeva zaraze koronavirusom, oporavila se 230.041 osoba, dok ih je, nažalost, umrlo 5318. Testirano je sveukupno 1,266.189 ljudi.

Foto: VL

Radnicima do 4000 kuna

Što se troškova tiče, do kraja 2020. na PCR i antigenske testove potrošeno je nešto manje od 648 milijuna kuna, a sami su testovi, kao što su nam pojasnili iz Ministarstva zdravstva, imali jednu, dvije ili tri ciljne sekvence, ovisno o vrsti i proizvođaču. Prosječan je trošak reagensa po jednom testiranju tako iznosio od 93 do 1025 kuna.

– Napominjemo da je od 31. prosinca 2020. uvedena jedinstvena cijena PCR testiranja za dvije i tri sekvence od 390,76 kuna te je za brzi antigen test od 12. studenoga 2020. uvedena cijena od 103,74 kune – kazali su iz Ministarstva.

Troškovi testiranja do 12. veljače popeli su se na 701,105.859 kuna, a za bolovanja i samoizolaciju do prošlog je petka isplaćeno 130,043.044 kune. Samo liječenje infekcije COVID-19 stajalo je 523,560.892 kune. Riječ je o ukupno 1,354.709.795 kuna troškova zdravstvenog osiguranja za COVID-19 do 12. veljače 2021., podaci su koje smo dobili od HZZO-a. Od početka epidemije bilo je 232.442 slučaja privremene nesposobnosti zbog izolacije i bolesti COVID-19.

– Napominjemo da HZZO vodi evidenciju privremene nesposobnosti za rad prema broju slučajeva, a ne prema broju osiguranika HZZO-a. Tako jedan osiguranik može privremenu nesposobnost za rad koristiti više puta godišnje, a prema drugom uzroku bolovanja (npr. može biti privremeno nesposoban za rad zbog svoje bolesti, zbog njege člana obitelji ili zbog izolacije uslijed COVID-19) – pojašnjavaju iz HZZO-a.

>> VIDEO Od ponedjeljka kava za van, otvaraju se teretane, kladionice, škole stranih jezika...

Nadalje, troškovi pandemije ovog virusa penju se za još osam milijardi kuna, koliko je država isplatila iz proračuna kao mjere očuvanja radnih mjesta i skraćenog radnog vremena. Za očuvanja radnih mjesta daje se između 2000 i 4000 kuna mjesečno za svakog radnika – u punom iznosi ako je poslodavac zatvoren dulje od 14 dana. Za doprinose se izdvaja oko 470 milijuna kuna. Za fiksne režijske troškove tijekom zatvorenosti to je oko 250 milijuna kuna, za poduzetnike kojima je prihod pao 60 i više posto.

Kad se govori o spolnoj strukturi oboljelih od korone, u pomoć zovemo Hrvatski zavod za javno zdravstvo koji pomno bilježi takve podatke. Žene su te koje su kod nas više obolijevale, točnije češći su pacijenti u dobnim kategorijama od 20. do 59. godine života, ali i od 70. do 99., dok su muškarci češći bolesnici u kategorijama do 19 i u onoj od 60 do 69. godina. S druge strane, muškarci su ti čija bolest češće završava smrtnim slučajem jer, gleda li se razdoblje čovjekova života od 0 do sto godina, u svim dobnim kategorijama oni su češće umirali od COVID-19.

Žene od muškaraca veću smrtnost imaju tek u poznijoj dobi, odnosno ako obole od 80. godine života nadalje. Što se prosjeka godina ukupno preminulih tiče, 1. veljače ove godine prosjek je bio 76,8 godina. Kad se u ovom slučaju gledaju dobne kategorije, do dobi od 19 godina bila su dva smrtna slučaja do 7. veljače. Sedmero je ljudi preminulo u dobnoj kategoriji između 20 i 29, dvadesetero onih koji su imali između 30 i 39, 67 u dobnoj kategoriji između 40 i 49, a 270 u dobi između 50 i 59. Najviše je smrtnih slučajeva kod onih starih između 80 i 89 godina, njih 1918, a 1605 ljudi umrlo je u dobi od 70 do 79 godina. Petero preminulih bilo je starijih od sto godina.

Razvijeno čak pet cjepiva

U godinu dana o virusu koji je do tada bio potpuno nepoznat, a koji izaziva infekciju COVID-19, mnogo se toga doznalo: da je genetski usko povezan s virusom SARS iz 2003., da se prenosi kapljično, ali i aerosolom, da mu inkubacija može trajati i do 14 dana. Lista simptoma nadopunjavala se tijekom mjeseci pa su prvotnoj povišenoj temperaturi, kašlju, grlobolji, glavobolji i otežanom disanju dodani umor, gubitak mirisa i okusa, mučnine i proljev... Onda se počelo uviđati da bolest ne samo da najčešće izaziva upalu pluća već i da posljedice mogu biti i neurološke prirode, a popis u kojim sve smjerovima može djelovati širio se pa na kraju ispada da je riječ o sistemskoj bolesti koja može zahvatiti niz organa.

Od najveće je važnosti to što su golemi resursi koncentrirani na istraživanja doveli do čak nekoliko cjepiva koja su za manje od godinu dana bila spremna za uporabu i počelo je cijepljenje s čak pet cjepiva u svijetu. To su cjepivo tvrtki Pfizer/BioNTech, Moderne, AstraZenece, rusko cjepivo Sputnik i kinesko cjepivo. No pronalaskom cjepiva u povijesno kratkom roku priča s virusom koji je blokirao život na cijelom planetu nije gotova, štoviše, ne zna se kada će ona zaista završiti. Jedna od nepoznanica jest zašto se isti virus kod jedne osobe manifestira potpuno asimptomatski, dok kod druge izaziva teški oblik bolesti pa posljedično i smrtni ishod. Većinom teži oblik bolesti zapadne starije i kronično bolesne, međutim nije rijetkost da su težak oblik bolesti dobile osobe koje ne pripadaju tim kategorijama, odnosno zdravi ljudi.

Zbog toga se virus smatra krajnje nepredvidljivim. Ne zna se hoće li preboljenje COVID-19 značiti trajnu ili kratkoročnu imunost, za sada se zna da imunost traje barem šest mjeseci nakon bolesti, a prema nekim studijama i osam. Trajanje imunosti nakon cijepljenja također je nešto što se tek treba utvrditi tijekom vremena. Na kraju, ne zna se još ni hoće li se SARS-coV-2 pokazati sezonskim virusom poput gripe ili će nestati kao SARS 2003. godine. Potkraj prošle godine uočeno je kako se kod osoba nakon akutne faze javlja tzv. post-COVID sindrom, dugotrajne tegobe od kojih su najčešće dugotrajan gubitak osjeta okusa i mirisa, kroničan umor, malaksalost, poremećaj pamćenja i koncentracije, noćno znojenje, bolovi u mišićima i zglobovima, glavobolja, kožni osip i gubitak kose.

Zanimljivo je što sindrom pogađa ne samo osobe koje su preboljele teži oblik već i one koje su imale samo blagi oblik koronavirusne bolesti. Rezultati studije iz Italije, objavljeni u The Journal of Medical Association, kazuju da je dva mjeseca nakon prvih simptoma COVID-19 samo 12,6 posto osoba bilo bez ikakvih simptoma, 32 posto imalo je jedan do dva simptoma, a 55 posto tri i više simptoma. Kao da sve to nije dovoljno, istodobno s cjepivom počele su se javljati i nove varijante virusa, mutirani sojevi od kojih su najpoznatiji britanski, brazilski i južnoafrički, a nije sasvim sigurno kako će nova cjepiva djelovati na neke od njih. U siječnju je u Hrvatskoj zabilježeno prvih 11 osoba pozitivnih na britansku varijantu, koja je u Velikoj Britaniji već postala dominantna među tamošnjom populacijom.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 12

Avatar old_habits_die_hard
old_habits_die_hard
14:21 15.02.2021.

jedino što znamo već od početka je da je sve to smišljenja plandemija, manipulacija!!!

Avatar niwrad
niwrad
14:31 15.02.2021.

Ali znamo da se nećemo cijepiti.

AA
aabbcc
14:38 15.02.2021.

Kinezi vec i zaboravili pandemiju a ovi naši to navlace ne moze ih rastjerati ni Nato!