SLUžbeni podaci

Godinu dana od izbjegličke krize: Kroz Hrvatsku u nekoliko mjeseci prošlo preko 650.000 izbjeglica

Foto: Željko Lukunić/PIXSELL
tovarnik
Foto: Željko Lukunić/PIXSELL
tovarnik
Foto: Željko Lukunić/PIXSELL
tovarnik
Foto: Željko Lukunić/PIXSELL
tovarnik
16.09.2016.
u 15:06
Kako se nije očekivao veći izbjeglički val, iako su na to upozoravali mediji, a i Mađarska je prethodno izgradila žičanu ogradu kako bi zaštitila svoju granicu, nije bio organiziran niti bilo kakav smještaj za njih
Pogledaj originalni članak

Na današnji dan, prije točno godinu, 16. rujna u ranim jutarnjim satima, prve izbjeglice počele su prelaziti hrvatsku državnu granicu. Tako je započela prošlogodišnja velika izbjeglička kriza tijekom koje je, prema službenim podacima MUP-a RH, preko Hrvatske prošlo 658.058 izbjeglica.

Taj prvi dan izbjegličke krize ostat će upisan i po lošim procjenama MUP-a koji je očekivao dolazak nekoliko stotina izbjeglica. Međutim, već prvoga dana taj broj je premašen da bi drugoga dana krize u Tovarnik pristiglo rekordnih preko 12.000 izbjeglica. To je bio i dan koji je značio i prekretnicu u organizaciji rada MUP-a RH kada je u pitanju izbjeglička kriza. Naime, novinari su prvoga dana svjedočili kako policajci u prostorije jednoga objekta pored PP Tovarnik u vrijeme dok dolaze izbjeglice unose namještaj i ostalu opremu. Prvoga i drugoga dna krize policajci na granici bili su odjeveni u kratke majice bez sve opreme. Drugoga dana krize, kod Željezničkog kolodvora u Tovarniku, došlo je i do kratkoga „naguravanja“ pripadnika interventne policije i skupine od nekoliko stotina izbjeglica koji su htjeli pješice nastaviti put. Nakon drugoga dana i kada se vidjelo što se sve može dogoditi pripadnici interventne policije na terenu su bili odjeveni u punu opremu. Ti prvi dani su bili po malo kaotični pa su tako i danas svježe slike kaosa s izbjeglicama u Belom Manastiru i Tovarniku.

Kako se nije očekivao veći izbjeglički val, iako su na to upozoravali mediji, a i Mađarska je prethodno izgradila žičanu ogradu kako bi zaštitila svoju granicu, nije bio organiziran niti bilo kakav smještaj za njih. Planiralo ih se sve ubrzo nakon što pređu granicu i uzmu im se podaci prevesti do nekih prihvatnih centara u Hrvatskoj. I tu je u hodu došlo do promjene pa je poslije svega nekoliko dana kod Opatovca, sela uz Dunav, ustrojen veliki kamp. U samo nekoliko dana ondje je podignuto pravo malo selo od šatora i svih pratećih potrebnih službi. Iz dana u dan kamp je rastao i dograđivao se. Kako je dolazila zima, usporedo se počelo raditi i s organizacijom zimskoga kampa u Slavonskom Brodu. Koliko god su prvi dani bili kaotični, organizacija na terenu je iz dana u dan bila sve bolja iako je bilo nekoliko „kritičnih“ situacija kada su izbjeglice probile granicu i pješice se cestom uputile prema Opatovcu.

Iako su poznati slučajevi nesporazuma sa Srbijom, zapljene hrvatskog vlaka i željezničara u Mađarskoj gdje su prevožene izbjeglice i sličnih nekoliko slučaja, stanje je iz dana u dan bilo sve bolje. Nakon samo nekoliko dana ustalila se praksa da izbjeglice u Hrvatsku ulaze preko nekadašnjeg malograničnog prijelaza Bapska, koji je zatvoren za promet, gdje je hrvatska policija, zajedno sasvim ostalim službama, primala izbjeglice i odmah ih u autobusima prevozila do kampa u Opatovcu. Tu su im uzimani osnovni podaci i odakle su, poslije nekoliko sati zadržavanja, autobusima ili vlakom prevoženi do granice s mađarskom ili Slovenijom. Pri tome treba znati kako je za izbjeglice sve bilo besplatno, a bila im je osigurana i sva pomoć i skrb. Pri tome su najviše učinili članovi Hrvatskog Crvenoga križa, UNHCR-a, Unicefa kao i mnogih drugih nevladinih organizacija. I mnogi pojedinci uključivali su se na razne načine pa je tako zabilježeno više slučajeva kada su u kamp ili skladišta Crvenoga križa donosili namirnice, odjeću, obuću… Mnogi od izbjeglica su u Hrvatsku dolazili bosi ili samo u ljetnoj obući. Djeca su bila slabo odjevena, bez hrane, mlijeka, voća… 

Prema podacima iz Hrvatskog Crvenoga križa tijekom izbjegličke krize podijelili su više od 615 tona hrane i 580.000 litara pitke vode. Godinu dana nakon početka izbjegličkoga vala policija i ostale službe u Hrvatskoj spremne su za novi takav val ako do njega dođe. Granica je osigurana, a svi zajedno iskusniji smo za jedno veliko prošlogodišnje iskustvo. Trenutačno se na području Srbije odakle su u Hrvatsku i stizale izbjeglice, nalazi oko 5000 izbjeglica. Od toga broja do 3000 nalazi ih se na području Beograda, a oko 1500 u prihvatnim centrima u blizini hrvatske granice.

>> Kovač o mađarskom zidu: RH će suradnjom spriječiti da je preplave izbjeglice

NAJAVLJUJU POČETAK RADOVA

RS ne odustaje od zračne luke u Trebinju, a evo zašto je to jako loše za stanovništvo na jugu naše države

Bez obzira na to što dubrovački političari upozoravaju da BiH obvezuje Konvencija o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica, tzv. ESPOO Konvencija, kao i Protokol o strateškoj procjeni okoliša uz Konvenciju o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica, Dodik je nedavno izjavi da je specifičnost lokacije dala mogućnost i drugima da utječu na gradnju, ali da oni unatoč tome neće odustati od projekta

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 24

Avatar bokolo
bokolo
16:09 16.09.2016.

Uvijek djeca na slikama, pravi djecji vrtic iz Afrike...dirljivo.

PP
pp
16:11 16.09.2016.

Sramota i za Hrvatsku i za medije koji vode "proizbjeglicku" kampanju. Pokazuje mi se kao nezreo i tulav narod. Na svim slikama djeca i zene, a po službenim podacima UN-a 67% "izbjeglica" muškarci u dobi od 20 do 35 godina. U kojem to ratu 67% onih koji "bježe" su mladi muškarci u punoj snazi i vojne dobi koji ostavljaju svoje zene, kćeri, majke, sestre koje ostavljaju na prvoj liniji "rata" da se snađu...tocno tako...obmanjujete narod...i ne činite ništa dobro i plemenito...samo stvarate reakciju, a onda ćete se čuditi...propaganda u doba interneta nema šanse...

Avatar NeNormalan
NeNormalan
16:32 16.09.2016.

Dan kada je Vesnica rekla da ih neće biti više od 2.000