Prijedlog Europske komisije koji bi uveo posebnu zaštitu za novinarske uratke objavljene na internetu već više od godinu dana nailazi na zapreke među državama članicama u Vijeću EU, koje ni na jučerašnjem sastanku Corepera (Odbora stalnih predstavnika) nisu uspjele postići konsenzus. Njemačka i Francuska su među zemljama koje snažno podržavaju uvođenje srodnog prava za izdavače, Hrvatska, Slovenija, Poljska i Irska su među zemljama koje to ne podržavaju, nego su blago skeptične, a Nizozemska i Mađarska među onima koji se tom prijedlogu snažno protive.
U osnovi, dilema je oko toga trebaju li veliki internetski divovi poput Googlea plaćati novinskim izdavačima neku naknadu za to što prenose poveznice (linkove) i sažetak vijesti objavljenih na web-portalima novina. Google, ali i Facebook i drugi koriste taj sadržaj da bi privlačili ljude svojim uslugama, a pritom ne plaćaju novinskim izdavačima ni lipe.
Njemačka je uvela taj zakon
Komisijin prijedlog tome bi stao na kraj tako što bi zakonski primorao internetske divove da plaćaju naknadu izdavačima za prenošenje njihovih vijesti, na sličan način na koji radijske postaje plaćaju glazbenim izdavačima naknadu za reprodukciju njihove pjesme. No protivnici takvog Komisijina prijedloga tvrde da bi se time uveo “porez na link” čiji bi učinak bio takav da bi mnogi sadržaji, omiljeni među korisnicima interneta, praktički nestali s vodećih internetskih tražilica.
Njemačka je 2013. na nacionalnoj razini uvela zakon koji Komisija sada predlaže da se preslika i na europskoj razini, a na temelju tog njemačkog zakona tamošnji novinski izdavači tužili su Google za povredu autorskih prava prenošenjem linkova i sažetaka njihovih vijesti na Google Newsu. Spor još traje. Velika njemačka izdavačka kuća Axel Springer predvodnik je te borbe za pronalaženje novih zakonskih rješenja koja bi pomogla novinskim izdavačima, čija je djelatnost važna i za demokraciju, da prežive u digitalnom dobu.
Jučerašnjom raspravom na Coreperu sve je dignuto na političku razinu, za razliku od stručno-tehničke razine na kojoj su dosad o tome raspravljali atašei država članica zaduženi za politiku intelektualnog vlasništva. No, iako jučer konsenzus nije postignut, izvori tvrde da se u raspravi iza zatvorenih vrata osjetilo da se i države koje su se do jučer tome protivile ipak približavaju stavovima Komisije, Njemačke i Francuske da treba uvesti novo srodno pravo za izdavače.
Hrvatska zastupa “opciju B”
Hrvatska vlada je zastupala stav da preferira “opciju B”, prema tzv. “presumpciji ustupa autorskih prava”, ali da je spremna raditi na izgradnji konsenzusa oko bilo koje od dviju opcija, dakle spremna je podržati i opciju novog srodnog prava za izdavače.
Hrvatski izdavači, kako neslužbeno doznajemo, podržavaju njemačke kolege izdavače u stavu da praksa globalnih internetskih platformi zaista može ugušiti medijsku industriju i, u konačnici, ugroziti demokratsku ulogu medija u društvu.