Bankama prijeti potencijalna ukupna kazna od oko 4 milijarde kuna, a predsjednicima Uprava banaka ukupno 500 milijuna kuna, tvrdi jedan od osnivača Udruge Franak Goran Aleksić.
Kako navodi Aleksić, Visoki prekršajni sud u Zagrebu 1. je srpnja prihvatio žalbu jednoga dužnika koji je tužio Privrednu banku Zagreb i predsjednika Uprave Božu Prku na Prekršajnom sudu u Osijeku. Dužnik tužitelj tražio je od suda da presudi PBZ-u prekršajnu kaznu od 200.000 kn te Prki kaznu od 50.000 kn jer PBZ nije u skladu s odredbama Zakona o potrošačkom kreditiranju s dužnikom ugovorio fiksni dio kamate, promjenjivi parametar i razdoblja promjena kamate, za što su predviđene visoke prekršajne kazne od 80.000 do 200.000 kn.
Prekršajni sud u Osijeku odbio je dužnikov optužni prijedlog s obrazloženjem da on nije ovlašteni tužitelj te da je jedini ovlašteni tužitelj Hrvatska narodna banka, kao tijelo koje ima ovlast nadzirati rad banaka u skladu s odredbama ZPK-a. Tužitelj je podnio žalbu Visokome prekršajnom sudu i obrazložio da on jest ovlašten tužiti banku, jer je oštećen postupanjem banke koje je suprotno Zakonu o obveznim odnosima, ZPK-u, ali i pravorijeku iz pravomoćne presude Vrhovnoga suda RH. Visoki prekršajni sud uvažio je tužiteljeve navode te je rješenjem ukinuo presudu Prekršajnoga suda u Osijeku i vratio je predmet na ponovni postupak i utvrđivanje činjeničnog stanja.
Aleksić napominje kako je na više Prekršajnih sudova u Hrvatskoj donesen već čitav niz nepravomoćnih presuda kojima se banke kažnjavaju kaznama od 80.000 kn, a predsjednici Uprava banaka kaznama od 10.000 kn.
– Banke su se dosad u svojim obranama pozivale na odbijene presude osječkog Prekršajnog suda, ali to u budućnosti više neće biti moguće, mada na drugim sudovima ionako to nije bilo prihvaćeno kao razlog za odbijanje optužnog prijedloga – navodi Aleksić. Dodaje da su banke nezakonito odredile fiksne marže u gotovo svim kreditima, a samo kredita u švicarcima ima oko 53.000, što znači da bankama prijeti potencijalna ukupna kazna od oko 4 milijarde kuna, a predsjednicima Uprava banaka ukupno oko 500 milijuna kuna.
Aleksić navodi da država može putem DORH-a i nadležnih inspekcija po službenoj dužnosti pokrenuti prekršajne postupke protiv banaka i na taj način osigurati 4,5 milijarde kuna u državni proračun.
– Umjesto toga, dužnici, ali samo njih nekoliko tisuća, samostalno su krenuli u prekršajne postupke protiv banaka, i zasad se mora reći da su u tome vrlo uspješni – kaže Aleksić.
Dodaje da je usvajanje žalbe dužnika od Visokoga prekršajnog suda svakako vjetar u leđa svim dužnicima koji su se dosad nećkali i nisu pokrenuli prekršajne postupke protiv banaka. Prekršajne postupke mogu pokrenuti baš svi dužnici bez obzira na valutu kredita, koji nemaju ugovorene fiksne marže, nego su banke te marže odredile jednostrano i bez volje dužnika, napominje.
– Prekršajni postupci svakako mogu poslužiti i Vladi RH kao argument u nastojanju da se konvertiraju CHF krediti u euro kredite, budući da konverzijom CHF kredita prestaje potreba za prekršajnim gonjenjem banaka – tvrdi Aleksić.
Aleksić je, inače, nedavno požurnicom tražio postupanje DORH-a protiv HNB-a i guvernera Borisa Vujčića, koje je prethodno prekršajno prijavio, jer su odbili njegov zahtjev da HNB kao ovlašteno tijelo pokrene prekršajni postupak protiv Hypo banke.
>> Goran Aleksić: Građani ne plaćaju konverziju iz švicaraca niti jedne jedine kune
>> I Europska središnja banka ispituje hrvatsku odluku o konverziji kredita u eure
djurex...adresiraj tvoj post na mentalnog tuljana pod nikom,mikrogrizzly,, jer svima imalo upućenim posve je jasno kako funkcionira bankarski sustav i kako se STVARA NOVAC!Bu...dale kao što je ,,mikrogrizzly,, vjeruju da novac koje Banke posuđuju potječe od štednih depozita klijenata!On kao ni većina sličnih ne shvaća DA SAMO ca. 20% novčane mase ima realnu podlogu!SVE ostalo je zrak!Ali da bi to shvatio potreban je ipak IQ malo veći od 50!