Goranko Fižulić, bivši ministar gospodarstva u Vladi Ivice Račana, posljednjih je mjeseci sve aktivniji s komentarima i prijedlozima koji bi mogli potaknuti gospodarstvo. Kaže da se država mora naplatiti od Ine, tj. MOL-a za izgubljenu koncesijsku naknadu za istraživanje nafte prodajom dijela udjela u Ini, da se mora razmisliti o uvođenju vinjeta, investirati u željeznice..., ali i da rast BDP-a neće pomoći Vladi u privlačenju birača.
:: Aktivni ste na društvenim mrežama, slučajno ili, kako neki tumače, zbog mogućeg povratka u politiku?
Društvene mreže omogućuju angažman u nizu aktualnih pitanja, a bez političkog djelovanja. Sami određujete teme koje vas zanimaju, kome ste interesantni, taj vas prati ili komentira vaše stavove, a vi svoju potrebu za javnim izražavanjem potpuno ispunjavate. Ponekad, kao što je to bio slučaj vinjeta, ta razmišljanja mogu izazvati veliku pozornost javnosti te mogu inicirati i „javnu raspravu".
::Posljednjih godina udaljili ste se od politike, ušli ste iz biznisa trgovine u biznis 3D tehnologije, no izgleda da nije lako ni na tom području? Odustajete li možda?
Ne odustajem, 3D print industrija ušla je u fazu velikog iščekivanja nove generacije 3D printera koja se temelji na novoj tehnologiji i čije se predstavljanje očekuje u siječnju 2016. Bez obzira na silan napredak koji su 3D printeri napravili, za krajnjeg potrošača još nema odgovarajuću kvalitetu i prihvatljivu cijenu. Njega zanima dizajn, funkcionalnost, kvaliteta i cijena.
Odšteta od MOL-a
:: Osim vinjeta, imate stav i o istraživanju nafte i koncesijskim naknadama.
Potencijalno istraživanje nafte i plina na Jadranu skrenulo je pozornost i na problem iznosa koncesijskih naknada koje RH, odnosno županije, gradovi i općine naplaćuju od Ine za crpljenje nafte i plina. Do 2008. Hrvatska nije ni imala Zakon o koncesijama kojim bi se, među ostalim, regulirala i naknada za crpljenje nafte i plina. A da je u proteklih 11 godina, koliko Ina nije u vlasništvu samo RH, bio primijenjen tip koncesijskog ugovora kakav je Vlada RH predložila koncesionarima za istraživanje u jadranskom podmorju, RH bi samo za crpljenje nafte od Ine, odnosno MOL-a naplatila 1,855 milijardi dolara. Na žalost, u tom razdoblju državni proračun te proračuni lokalnih uprava nisu naplatili ni 180 milijuna dolara. Ukupna tržišna vrijednost nafte koju je Ina – MOL od 2004. do 2014. proizveo u Panonskom bazenu iznosi 4,6 milijardi dolara.
:: Za taj propust predlažete rješenje?
Izlaz iz trenutačne pat-pozicije je promjena koncesijskih ugovora sukladno najboljoj svjetskoj praksi "Product-Share Agreement" – odšteta RH za crpljenje nafte i plina bez odgovarajuće naknade u proteklih 11 godina, i to prodajom 19,84% Ine MOL-u. RH bi zadržala 25% + 1 dionicu udjela u Ini i prava koja ima.
:: Zašto je došlo do odustajanja i slabog interesa stranih koncesionara za istraživanje nafte u Jadranu?
Odustali su zbog niskih cijena nafte na svjetskom tržištu. Naime, velike naftne kompanije bile su prisiljene ove godine bitno rezati svoje troškove namijenjene istraživanjima pa je tako Jadran kolateralna žrtva situacije na svjetskim tržištima. Zbog velikog usporavanja kineskog gospodarstva, kao jednog od najvećih uvoznika nafte, te velikog rasta proizvodnje u SAD-u, zbog povratka iranske nafte na tržište, nafte ima previše, a kupaca premalo.
:: Smatrate da bi uvođenje vinjeta na autocestama bilo bolje rješenje?
Prvi sam put prijedlog za uvođenje vinjeta izložio na sjednici Vlade 2001., ali je ocijenjen preuranjenim. U međuvremenu je u Hrvatskoj izgrađeno 800 km autocesta, dio njih, na žalost, nema nikakvu gospodarsku opravdanost i, osim u ljetnim mjesecima, nemaju odgovarajući promet vozila. Trenutačni tip naplate ne samo što je skup, nego je i tehnološki zastario, stvara dodatne nepotrebne gužve u vršnim opterećenjima, destimulira korištenje autocesta te je nepravedan prema onima koji nikada ne koriste autoceste jer plaćaju naknadu kupnjom svake litre goriva.
:: Koji su onda razlozi odbijanja?
Protivnici uvođenja vinjeta ili bilo kakvog drugačijeg načina elektroničke naplate cestarina nisu naveli nijedan suvisao razlog za svoje osporavanje uvođenja vinjeta. Dapače, predsjednik uprave HAC-a u jednom intervjuu kazao da postoje izračuni koji pokazuju da bi uvođenje vinjeta povećalo BDP za 1%. Meni ti izračuni nisu poznati, ali činjenica je da će ove godine u Hrvatsku ući 15 milijuna stranih osobnih vozila, da je u Hrvatskoj registrirano 1,450.000 vozila te da relativno jednostavna matematika upućuje na to da bi se ukupni prihodi sva četiri koncesionara uvođenjem vinjeta sigurno udvostručili, što bi HAC-u omogućilo da sam otplaćuje svoje kredite. Slovenski DARS na upola manje autocesta ostvaruje dvostruko veći prihod nego hrvatski koncesionari i ima dovoljno sredstava da sam financira izgradnju autocesta sukladno planovima.
Modeli izbora
::Sve više tvrtki propada, kakva je budućnost?
Klasična industrijska proizvodnja u Hrvatskoj, ako je usporedimo s nekim drugim državama, teško da danas i postoji. Hrvatska ne može ovisiti samo o turizmu jer on ne omogućuje prevladavanje „Middle income gapa", u kome se trenutačno nalazi, te mora, osim iskorištavanja svoje prometne pozicije, otvoriti svoje granice talentima sa svih strana svijeta. Naime, rast na temelju domaće potrošnje iz demografskih razloga jednostavno nije moguć, turizam ne može kreirati bogato društvo jer to mu nije do sada ni u jednoj zemlji uspjelo te nam je za novi rast potrebno i "novo gospodarstvo". A za to nam treba i nova useljenička politika koja će omogućiti dolazak svih koji žele iskoristiti prednosti koje Hrvatska nesporno ima. Danas se cijeli niz poslova može obavljati iz vlastitog doma, a ono što Hrvatskoj nedostaje je dostupnost brzog interneta jer trenutačno samo 1% svih ugovora u kućanstvima ima brzinu već od 30 Mbps.
::Bili ste u vladi kada je bilo i većeg rasta, ali što nije pomoglo na izborima, vjerojatno neće ni sada?
Hrvatsko društvo je u cijelom nizu stvari podijeljeno kao lubenica, pa nisam preveliki optimist da će gospodarski rast utjecati na rezultat izbora. Mene impresionira rast robnog izvoza od 14 posto i, kada bi se tako nastavilo, to bi bio zdravi rast. Ako je vjerovati anketama, mali je broj neopredijeljenih birača. Koalicija lijevog centra ima najveći problem kako aktivirati onaj dio svog biračkog tijela koji je razočaran njenom politikom i koji nije motiviran izaći na izbore.
::Imate zamjerke i na model izbora?
Mi zapravo u Hrvatskoj imamo kancelarski model upravljanja. Da imamo britanski ili američki model, gdje zastupnike birate imenom i prezimenom, tada bi se vjerojatno i odnos javnosti prema politici i parlamentarnoj demokraciji kod nas promijenio. Ali navedeno traži i promjenu Ustava, a što nije moguće bez suglasnosti dviju vodećih stranaka.
::Što bi nova Vlada trebala poduzeti?
Nova Vlada u kreiranju svoje politike u 2016. godini za poticanje snažnog rasta može iskoristiti revidiranje koncesijskih ugovora s Inom i MOL-om, uvesti novi način naplate cestarine, drugačije upravljanje Lukom Rijeka i njenim potencijalima te investirati u željezničke koridore od mađarske granice do Rijeke, odnosno od slovenske do srpske granice. Bitno povećanje prometa u Luci Rijeka donosi povećanje prihoda i hrvatskih autocesta i hrvatskih željeznica.
>>Pet razloga zašto Hrvatska treba uvesti vinjete na autocestama
Propali Ministar vlade ,propali poduzetnik ,pravi se našao da soli pamet