O siromaštvu, mirovinama i socijalnoj skrbi porazgovorali smo s pučkom pravobraniteljicom Lorom Vidović.
Raste broj siromašnih građana u Hrvatskoj, pokazuju statistički podaci, dok istovremeno bilježimo gospodarski rast i hvalimo se sve boljim BDP-om?!
Gospodarski rast ne prelijeva se izravno u džepove građana, pogotovo ne starijih. Mirovine se usklađuju dva puta godišnje, ali se radi o skromnim iznosima pa oni najsiromašniji i dalje ostaju siromašni. Mnogi ne mogu ostvariti pravo na zajamčenu minimalnu naknadu zbog strogoga imovinskog i prihodovnog cenzusa koji se godinama nije mijenjao, što je za starije posebno otegotno jer se uz nju vežu i druge naknade, poput naknade za ugroženog kupca energenta i pomoći za ogrjev, zbog čega su im i uvjeti stanovanja često nepovoljni.
Upozorili ste da rizik od siromaštva za starije od 65 godina iznosi 28 posto, dok za samce u toj dobi on iznosi čak 47,8 posto. Što su najveći problemi za pojedinu od tih kategorija?
Dvoje starijih lakše snose troškove kućanstva od samca, lakše plaćaju režije, hranu, ogrjev. Prosječna starosna mirovina ostvarena prema općem propisu u 2018. bila je tek 100 kuna iznad praga rizika od siromaštva, ali je problem i preživjeti mjesec s najnižom mirovinom koja iznosi 1564,79 kuna, a nju prima četvrt milijuna umirovljenika. Dvoje starijih ispomažu se u slučaju bolesti i nemoći, no osoba koja živi sama, a nije u mogućnosti skrbiti o svojim potrebama, silom prilika mora razmatrati druge opcije – pomoći u kući ili dugotrajni smještaj.
Kako pomoći ugroženoj populaciji, čini li država dovoljno?
Strategijom socijalne skrbi za starije osobe 2017. – 2020. predviđeno je uvođenje nacionalne mirovine čiji bi korisnici bile starije osobe koje su trenutačno bez prihoda ili koriste neku od naknada iz sustava socijalne skrbi. Radi se o važnom koraku u zaštiti dostojanstva starijih osoba i željno iščekujemo njeno uvođenje 2020., što smo već više puta preporučivali u izvješćima Hrvatskom saboru. Isto tako, novi Zakon o socijalnoj skrbi trebao bi olakšati kriterije za ostvarivanje pojedinih prava važnih starijima, naročito pomoći u kući.
Cijeli gospodarski rast, sva novostvorena vrijednost i više od toga prelijeva se u džepove državnih i javnih službi. Ako pogledate rashodovna strana proračuna, kao i plaće u državnim i javnim strukturama rastu nekoliko puta više od rasta gospodarstva... Sve to plaća realni sektor koji je devastiran i nema neke šanse da se oporavi. Jednostavno država uzima previše, puno previše da bi se mogao postići kvalitetan i zdrav gospodarski rast... Nije bez veze da se odustalo od smanjenja PDV-a, sve radi uhljeba. Nije bez veze da imamo najveći udio poreza u BDP-u, opet radi uhljeba. Nije bez veze da imamo najveći udio poreza u proizvodnji u EU, opet radi uhljeba... Uhljebistan bez premca, to je Hrvatska...