Prije pet godina, točnije 1. srpnja 2013., Hrvatska je postala punopravnom članicom EU. Koliko je naše društvo u cjelini, a napose gospodarstvo profitiralo od tog članstva, jučer su u zagrebačkom Westinu raspravljali političari, gospodarstvenici i drugi stručnjaci na konferenciji Večernjeg lista “Hrvatska kakvu trebamo”, koja se ovoga puta bavila efektima članstva Hrvatske u EU.
Opća je ocjena da je Europska unija danas pred velikim izazovima zbog prijeteće migrantske krize i neslaganja oko zajedničkog odgovora na tu krizu. Riječ je o izazovima s kojima se sama Unija teško nosi i koji su, kako je to primijetio predsjednik Sabora Gordan Jandroković, poljuljale same temeljne vrijednosti EU. No, članstvo u EU Hrvatskoj i u tom pogledu donosi značajno bolje šanse da u nesigurnim vremenima zaštiti vlastite građane. Kao jedan od prioriteta budućeg predsjedanja EU na konferenciji se zbog toga isticala i zaštita unutarnje sigurnosti i vanjskih granica EU.
Kada je riječ o gospodarskim učincima članstva Hrvatske u EU, vidljivo je da su se makroekonomski pokazatelji nakon ulaska u punopravno članstvo značajno popravili. Iako je Hrvatska nakon samog ulaska u EU u dobrom dijelu ostavljala dojam da je nepripremljena i da nema jasnu poslijepristupnu strategiju, recesijski pokazatelji iz 2013. u međuvremenu su se preokrenuli. Hrvatska danas bilježi gospodarski rast, izišli smo iz procedure prekomjernog proračunskog deficita, smanjen je udio javnog duga u BDP-u, zaduživanje je povoljnije, a izvoz intenzivniji. Ipak, u gospodarstvu su nužni krupniji koraci i brža prilagodba novim tržišnim zahtjevima.
Uz brojne pozitivne pomake, upozoreno je i na one negativne, poput iseljavanja, no ni ono ne mora biti nužno negativno ako bi se ljudi koji su se iselili u Hrvatsku vratili obogaćeni novim iskustvima, a za to je, opet, nužno raditi na reformama, boljem povlačenju novca iz fondova EU i ukupnom poboljšanju gospodarskih pokazatelja koji će jamčiti i veći životni standard, ocijenjeno je na konferenciji. Ili, kako je poručila predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović – moramo ostati ujedinjeni, realni, ali i ambiciozni.
Migranti i iseljavanje? Po meni su veći izazov loši potezi vlade, poput nacionalizacije 2. mirovinskog stupa i potpune nacionalizacije zdravstva, te vraćanje ka dogovornoj ekonomiji i jačanje paradržave (parafiskalnih nameta)... Iseljavanje je samo posljedica te politike. Tko će ovdje raditi? Em imamo najveća davanja na plaću, em će mladi ostati bez mirovinske štednje. Ma tko je lud ostati ovdje...