Mršava, ali puno bolja turistička sezona nego što se činilo proljetos kad je virus počeo harati Europom tijekom jedanaest mjeseci donijela je 7,7 milijuna gostiju i oko 54 milijuna noćenja. Ostvareno je praktički svako drugo noćenje iz rekordne 2019., a broj gostiju približio se 40 posto rezultata te godine. Potresi nisu imali posebnog utjecaja na broj gostiju, a posljednji mjesec u godini, čiji će rezultati biti danas službeno predstavljeni, i neovisno o toj katastrofi nije mogao donijeti neku ključnu promjenu. Bez Zagrebačkog adventa i novogodišnjih gostiju na Jadranu, u prosincu je broj turista dnevno varirao između skromnih sedam i desetak tisuća, što je bila otprilike trećina turističkog prometa lani u tom mjesecu.
Trenutačnu pak dramu zbog potresa i stalnog podrhtavanja tla s domaćim stanovništvom dijeli i oko 3000 stranih turista. Netipična godina pojačala je neke trendove koji se naziru otprije, a jedan su svakako digitalni nomadi, pa je među tih 3000 stranaca više stotina gostiju koji iz Hrvatske obavljaju svoje redovite poslove. Porast potražnje za odmorom u zasebnim vilama i kućama za odmor bio je očekivan s obzirom na pandemiju, ali mnoge je domaćine iznenadio skok potražnje za najkvalitetnijim, a onda i najskupljim od onoga što hrvatski turizam može ponuditi.
Tražilo se skupo i najskuplje
Prvi su to uočili u Istri, gdje je ljetos u nekim tjednima bilo praktički nemoguće naći slobodan krevet u luksuznim kućama za odmor ili malim obiteljskim hotelima. Slično je bilo i u restoranima, a dobrostojeći gosti nisu štedjeli ni na maslinovu ulju, vinu, pršutu i sličnim poslasticama za uspomenu na odmor u Hrvatskoj. Mnogi od tih gostiju su pritom govorili da inače redovito odlaze u neka razvikanija mediteranska ljetovališta i da im je Hrvatska, u ovom slučaju Istra, otkriće i ponudom i kvalitetom.
Transformacija domaće turističke ponude iz masovne, konfekcijske u profinjeniju, boutique ponudu nije od jučer. O tome svjedoče i rastući prihodi od turizma, odnosno prosječna potrošnja naših gostiju. Usporedbe radi, u 2014. turisti su na odmoru u Hrvatskoj dnevno u prosjeku trošili 66,3 eura. Tri godine kasnije, u sezoni 2017. prosječna je turistička potrošnja skočila na 79 eura po osobi i noćenju. A prema netom objavljenjom cjelovitom istraživanju Stavovi i potrošnja turista objavljenoj na novoj interaktivnoj mrežnoj stranici Instituta za turizam, naši su gosti od svibnja 2019. do ožujka 2020. dnevno trošili čak 98 eura.
Dobar start za 2021.
Istraživanje prvi put provedeno i izvan ljetnih mjeseci i na području cijele Hrvatske, a ne samo na obali, otkrilo je i koliko turizam u unutrašnjosti može biti unosnijii nego na moru. Naime, pokazalo se da su gosti u 2019. u prosjeku dnevno na odmoru u primorskim destinacijama trošili 97 eura, a u kontinentalnim, poput Slavonije ili Zagorja, i po 115 eura po osobi. Ponajmanji budžet za odmor u Hrvatskoj imali su pritom gosti iz BiH koji su dnevno trošili 67 eura po osobi. Najizdašniji bili su Japanci s dnevnom potrošnjom od čak 206 eura. Među goste široke ruke spadaju i turisti iz SAD-a s potrošnjom od 174 eura po osobi, Republike Koreje (157 eura), Kine (150 eura) i općenito azijskih zemalja čiji je prosjek 155 eura. Među Europljanima se ističu Britanci s dnevnom potrošnjom od 143 eura. Sve zajedno, dobar start za 2021.u kojoj turistički sektor, koji je ovih dana zaokupljen pomaganjem stradalima na Banovini, prvi val gostiju mogao očekuje već za Uskrs.
– Brojka od 54 milijuna noćenja dokaz je da se naš turizam brzo i kvalitetno prilagodio novonastalim okolnostima. Hrvatska je bila prepoznata kao sigurna destinacija, a na tome moramo raditi i u 2021., a onda opet možemo očekivati i dobre rezultate. Veseli činjenica da turistička potrošnja raste. Naš cilj su isti ili veći prihodi nego 2019. Ali ne kroz povećanje broja turista ljeti, nego ravnomjernijim raspoređivanjem cijele godine i po cijeloj Hrvatskoj – prokomentirala je ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac.
da, danas troši 30% više, a ti euri vrijede 30% manje nego prije 6 godina