Na radost splitskih turističkih radnika, sve se okrenulo naglavačke. Nekad su gosti u njihovu gradu tek mijenjali autobus, vlak ili avion za brod i nastavljali putovanje na Hvar, Brač, Korčulu... Pri povratku sve isto, samo u drugom smjeru. Za Split je većina imala tek pokoji sat za kavu na rivi ili brzinski razgled divota koje se kriju iza Dioklecijanovih zidina. Nije se, reći će samokritično sami domaćini, ni imalo što puno zadržavati u Splitu. Danas je ama baš sve drugačije. U Splitu se ostaje, noći, ljetuje, a na Hvar, u Brela, Sinj... skokne na izlet. U Splitu se sada, očito, i te kako ima što raditi, četiri gradska trga pretvorena su u ljetne pozornice.
- U to je uloženo desetak godina sustavnog rada. Početkom dvijetisućitih grad je godišnje imao šest-sedam događanja namijenjenih turistima. Danas ih u špici bude po dva dnevno. Manjak postelja u velikim hotelima i dalje je veliki minus splitskog turizma, ali u gradskom je središtu otvoreno čak 18 malih obiteljskih hotela. Oni su donijeli šušur centru grada, a povukli su i mnoge kafiće koji su zbog turista prerasli u bistroe i restorane - prisjeća se jedan od prvih sudionika moderne turističke preobrazbe Splita.
Zlatne osamdesete godine
Gosti će ga ove godine nagraditi sa čak milijun noćenja, što će biti apsolutni rekord u novijoj povijesti. Većina turista i dalje prosječno ostaje tri noći, odnosno četiri dana, pa će proći još koja godina do 1,5 milijuna turističkih noćenja, koliko se bez problema knjižilo u za turizam zlatnim osamdesetim godinama. Ali, Split bez sumnje kroči u sigurnu turističku budućnost. No nije dalmatinska metropola jedini hrvatski grad, ne ljetovalište, koji grabi velikim koracima u turizmu. Splitu je turizam, manje ili više, uvijek bio nadohvat ruke i praktički predodređen. Za razliku od glavnoga grada Hrvatske kojemu turistička budućnost nije bila baš toliko očigledna, no svejedno je uspio ozbiljno zagaziti u turističke cipele. S pola milijuna gostiju više nego prije desetak godina hrvatska se metropola uvrstila na europske turističke karte kao tzv. city break odredište, a u posljednjih je pet godina dobitnik i četrdesetak međunarodnih turističkih nagrada i priznanja. Tajna je u turističkim sadržajima, ali i u intenzivnoj promociji. I to ne samo u Europi nego i na dalekim tržištima. S time da turističke ambicije glavnoga grada time ne staju.
Nova direktorica TZ Zagreba Martina Bienenfeld kaže da glavni grad tek treba postati velika zvijezda domaćeg turizma, a novi zamah najavljuje kad se sagrade kongresni centar i novi terminal u zagrebačkoj zračnoj luci.
- To će omogućiti još bolje pozicioniranje našega grada kao turističke i poslovne destinacije, privlačne svih 365 dana u godini - kaže M. Bienenfeld.
Ugodan kao dnevni boravak
Danas većina odlazi zadovoljna, mnogi i očarani Zagrebom i navikama njegovih stanovnika. Za naš glavni grad, s kavicama na špici, kumicama na Dolcu i sličnim mjestima na kojima kuca zagrebačka svakodnevica, kažu da ima toplinu velikog, ugodnog dnevnog boravka. Slične ambicije imaju i u negdašnjem moćnom lučko-industrijskom središtu Rijeci, o kojemu turisti imaju slične dojmove.
- Da, mnogi komentiraju terase i običaj ispijanja kave. Nerijetko pitaju i je li neki neradni dan, s obzirom na to koliko je ljudi u kafićima. Ali svima se to sviđa i, rekao bih, spada u dio hrvatskog turističkog imidža i privlačnosti - kaže direktor Turističke zajednice Rijeke Petar Škarpa, koji veli da je u Rijeci oko trećina poslovnih posjetitelja, trećina onih koji su na tzv. city break turama, a trećina na klasičnom ljetovanju.
Grad koji knjiži troznamenkaste postotke rasta u odnosu na vrijeme otprije desetak godina puno se trudi oko svog turizma pa danas ima čak dvadesetak uređenih gradskih plaža. No, i dalje se oskudijeva u turističkim posteljama.
Hotela je jednako kao i prije 20 godina, pa hotelskih kreveta u Rijeci ima tek nešto malo više nego u Osijeku, recimo, a gosti ostaju dan kraće nego u Splitu. Ali, brojke rastu...
- Za pet mjeseci ugostili smo 30 posto više turista, a toliko je bilo više i noćenja. Rijeka se sve više odmiče od lučko-industrijskog prema imidžu šarmantnog mediteranskoga grada. Trendovi nam idu na ruku. Gradski turizam raste gotovo u cijeloj Europi. Na ljetovanje se ide jednom godišnje, a na kraća putovanja, u gradove, više puta - kaže Škarpa.
U društvo city break gradova gura se i slavonsko središte. Osijek ugošćuje turista koliko je prije desetak godina knjižio noćenja, a odlično je, kažu u osječkom TZ-u, počela i 2014. Za pet mjeseci grad je ugostio osam posto više turista nego lani, a u svibnju plus iznosi čak 20 posto. Osam gradskih hotela, s 472 postelje i otprilike toliko kreveta u privatnom smještaju, odnedavno pune i Britanci zahvaljujući Ryanairovoj vezi Osijek - London.
- Na letovima iz Londona ove godine očekujemo oko deset tisuća putnika. Tu je puno naših ljudi, ali i državljana BiH, Mađarske i Srbije... No, njih tridesetak posto su klasični turisti, Britanci - kazuje Domagoj Marinić, direktor zračne luke Osijek, čiji predstavnici sa još dvije-tri zračne kompanije dogovaraju 2015.
Osječki ugostitelji, rent-a-car tvrtke... osjećaju dobrobit, a da povjerenje u turizam raste potvrđuje i rast broja osječkih obitelji koje se odlučuju upustiti u iznajmljivanje soba.
Nekima turizam ide lakše i brže, drugima teže, ali četiri naša najveća grada danas privlače gotovo milijun turista više nego prije desetak godina.