Više od mjesec dana nakon oružanog napada na Banske dvore, koji je posljednjim zaključcima Vijeća za nacionalnu sigurnost ocijenjen kao kazneno djelo s elementima terorizma, Vlada je jučer izmijenila uredbu o štićenim osobama, objektima i prostorima.
Prostor do 1,2 metra od stražnjih i bočnih strana Vlade i Sabora te sav prostor između Banskih dvora i zgrade Sabora, na kojem je i crkva sv. Marka, po izmijenjenoj je uredbi postao štićeni prostor prve kategorije, u kojoj su po dosadašnjim propisima bili samo Ured Predsjednika RH i same zgrade Vlade i Sabora te Ustavnog i Vrhovnog suda. Od napada 11. listopada građani se ne mogu slobodno šetati Markovim trgom, budući da ga je policija ogradila gelenderima, a u ograđeni prostor između Vlade i Sabora mogu ući samo oni kojima to dopuste policajci na kontrolnim točkama. A oni ulaz na sam Trg dopuštaju samo osobama koje za to imaju “opravdan razlog”, uglavnom zaposlenicima institucija na Markovu trgu.
Nejasno je, međutim, hoće li nova uredba takvo stanje učiniti trajnim, budući da ona ne precizira mjere koje će se na Markovu trgu ubuduće provoditi, nego tek konstatira da je ovaj prostor ušao u najvišu kategoriju zaštite. Kako će na kraju izgledati mjere zaštite koje će se provoditi na Markovu trgu odlučit će nadležna ustrojstvena jedinica MUP-a, a sigurnjacima će u tome pomoći procjena razine ugroženosti i prosudba sigurnosno-obavještajnih agencija te informacije kojima raspolažu druga državna tijela.
Vlada pritom u obrazloženju uredbe ističe kako ona neće ograničiti pravo na javno okupljanje i mirne prosvjede zajamčeno Ustavom i zakonom i potvrđeno odlukama Ustavnog suda, koji je u dva navrata srušio pokušaje zakonodavca da iz sigurnosnih razloga zabrani prosvjede na Markovu trgu. A javnim prosvjedom se prema važećem zakonu podrazumijeva organizirano okupljanje više od 20 ljudi radi javnog promicanja političkih, socijalnih ili nacionalnih uvjerenja i ciljeva.
VIDEO Nakon napada na policajca pristup Markovom trgu je ograničen!
No, uz okupljanja koja su pokrivena ovakvom zakonskom definicijom, na Markovu trgu su se do sada odvijali i brojni pojedinačni prosvjedi, uglavnom građana koji su na taj način nastojali najviše institucije upozoriti na vlastite probleme s državnom administracijom, no bilo je tu i pojedinačnih prosvjeda na rubu incidenta, poput nedavnog performansa Ivana Vilibora Sinčića koji je pred Vladu dovezao i istovario pun kombi lubenica, upozoravajući na loš položaj domaćih proizvođača u odnosu na uvoznike. Bilo je tu i prosvjeda preko ruba zakona, poput zalijevanja Vlade kantom izmeta ili slučaja kad se rastrojeni branitelj automobilom zabio u saborski ulaz. Hoće li pojedinačni prosvjedi, koji nisu pokriveni zakonskom obvezom prethodne prijave biti dopušteni i ubuduće iz Vladine uredbe nije moguće iščitati.
Jednako tako, nepoznato je i hoće li se Markov trg otvoriti za turističke posjete, koji su također bili među argumentima protiv zatvaranja Markova trga s obzirom na to da je riječ o povijesnoj jezgri Zagreba, time i njegovu turistički najatraktivnijem području. Otvoreno zasad ostaje i pitanje hoće li na Markov trg u bilo koje vrijeme po slobodnoj volji ponovno moći i sami građani Zagreba.
Diktatura?