'Crnčugo, Ciganko, ubij se, ubij se', riječi su vršnjaka jedanaestogodišnje Sache Ferrer, djevojčice kubanskog porijekla koja živi u Bosni i Hercegovini.
Novinarka i tv-voditeljica Ika Ferrer Gotić kaže da njezina kćerka Sacha već šest godina doživljava razne uvrede, verbalno omalovažavanje i fizičke napade, zbog čega je nekoliko puta mijenjala škole.
Iako je već ranije istupala u javnosti ukazujući na problem mržnje, Ikin vapaj shvaćen je ozbiljno tek nakon što je Sacha pokušala počiniti samoubojstvo.
- Reagiralo je Ministarstvo obrazovanja Kantona Sarajevo. Na osnovu ovog slučaja donesena je odluka o načinu postupanja, odnosno, precizirano je da školska uprava snosi odgovornost u slučaju nasilja i govora mržnje. No, to je naišlo na negativnu reakciju škole iz koje sam potom ispisala dijete. Nisu bili spremni preuzeti odgovornost za događaje u školskom dvorištu. Roditelji zato moraju dobro razmisliti o tome kome ostavljaju svoje dijete. Kasnije su pokrenute i neke inicijative u Federalnom parlamentu - kazala je Ika Ferrer Gotić.
Govor mržnje u BiH nije rijetka pojava. Koriste ga političari, prisutan je u kako medijskom prostoru tako i u svakodnevnom životu, i to često nauštrb onih najslabijih - djece, piše Deutsche Welle.
Parole poput 'Nož, žica Srebrenica', koji veličaju najteže ratne zločine, mogu se čuti na raznim javnim, najčešće sportskim manifestacijama. Čak i visoki politički dužnosnici pribjegavaju prijetnjama i javnim istupima.
- Nemojte misliti da nećete odvesti BiH u pakao, a muslimanski narod možda u nestanak, jer muslimanski narod se ne može obraniti ako bude rata ovdje - govorio je Radovan Karadžić najavljujući rat u BiH.
Nakon rata, govor mržnje u BiH se manifestirao i kroz negiranje genocida i drugih osuđenih ratnih zločina. Predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik je govorio da je za 'RS neprihvatljivo da joj sude sudije muslimani', dok je ordenjem odlikovao najsurovije ratne zločince.
Novinar sarajevskog Oslobođenja Đorđe Krajišnik smatra da je liberalizacija javnog prostora, točnije premještanje sfere masovnog informiranja na internet i popularne društvene mreže, u potpunosti izmijenila i pitanje govora mržnje.
- Svojevrsna anonimnost i mogućnost kreiranja profila pod lažnim imenima, na forumima i društvenim mrežama otvorila je prostor za različite mogućnosti izražavanja negativnog i prijetećeg sadržaja - piše Krajišnik.
On vjeruje da je u BiH razvijena i mreža „botova" koji za potrebe političkih stranaka orkestrirano proizvode netrpeljivosti i sukobe na društvenim mrežama.
- U konačnici, čini mi se da su društvene mreže i slični mediji samo prostor na kojem se u doslovnom smislu reflektiraju svi umjetno kreirani sukobi u BiH, te da se i internet danas koristi prije svega za zastrašivanje i manipulaciju strahom - zaključuje.
Govora mržnje ima i u obraćanjima vjerskih poglavara, iako je u usporedbi s ratnim i poratnim godinama, njihova retorika ublažena.
Ono što je danas najprimjetnije jesu istupi vjerskih lidera prilikom velikih praznika, značajnih događaja i izbornih ciklusa.
- Iza nas su upravo obilježeni praznici u katoličkoj i pravoslavnoj crkvi uz koje su izrečene i prigodne poruke. Nije u njima bilo govora mržnje, ali ipak su kroz njih provučene i note netolerancije i rečenice kojima nije mjesto u takvim prigodama. Možda je to i primjetnije van granica BiH, kod nadbiskupa zagrebačkog kardinala Josipa Bozanića, koji u svojoj preduskrsnoj poruci svu pažnju pridaje nedavnoj deklaraciji o zajedničkom jeziku, proglašavajući je i pripremom za 'političke i vojne osvajačke pohode', upirući prstom u neistomišljenike - kazao je urednik Religijskog foruma BHRT-a Dejan Garić.
- Slično se može primijetiti i u vaskršnjoj poslanici Patrijarha srpskog Irineja koji već nakon nekoliko uvodnih rečenica uvodi temu o abortusu, prozivajući nevladin sektor, nazivajući ih 'vajnim borcima za ljudska prava', i poput prethodnog primjera, prijeteći upozorava. Neizostavna je i politička teza o Kosovu kao neodvojivom dijelu Srbije. Podsjetimo se i prošlogodišnjeg direktnog poziva reisu-l-uleme Huseina Kavazovića uoči lokalnih izbora da se ne smije dopustiti da 'vlah' bude načelnik Srebrenice.
Sve je to, zaključuje Garić, daleko od one istinske duhovnosti koja izvire iz stranica Kur'ana i Biblije, u kojoj su svi ljudi braća, u kojoj se okreće drugi obraz i u kojoj se izričito kaže ljubi bližnjeg svog kao samog sebe', pri čemu se ne naglašava da taj bližnji mora vjerovati, misliti i govoriti onako kao i mi.
>> Ika Ferrer Gotić: Moju djecu rasistički vrijeđaju punih 6 godina
Najmonstruozniji promotori govora mrznje u BiH nisu ni Srbi,ni Hrvati, ni Bosnjaci istinski islamski vjernici, nego ultramilitantna velikobosanska skupina okupljenih u nekoliko tzv. "lijevih stranaka", ojacanih sa istim takvim osobama u medijima. Slicni kao i kod nas...Najprostackiji dio drustva odaziva se na lazni antifasizam,toleranciju i ljudska prava...