Građani Bosne i Hercegovine zadužili su se kod komercijalnih banaka od početka ove godine za više od pet milijardi eura, a ekonomski analitičari procjenjuju kako je to dokaz teškog materijalnog stanja u kojemu se građani nalaze pa kreditiranjem nastoje osigurati golo preživljavanje, piše u ponedjeljak sarajevski "Dnevni avaz".
Središnja banka BiH objavila je kako su se do kraja lipnja građani BiH kod banaka zadužili za ukupno 4,9 milijardi eura, što je za 200 milijuna eura više od ukupnog iznosa odobrenih kredita u cijeloj 2018. godini.
Istodobno stanovništvo Bosne i Hercegovine u tamošnjim bankama drže također rekordnih oko 6,5 milijardi eura. Od toga oročeni i štedni depoziti iznose oko 2,8 milijardi eura. To je neznatan rast u usporedbi s 2018. godinom i on je posljedica pada kamatnih stopa koje iznose od 1,2 do 1,4 posto na oročenje duže od dvije godine.
"U posljednjih pet godina uočava se konstantan blagi rast kredita stanovništvu na godišnjoj razini koji se kreće između 3,9 i 7,3 posto. Krediti građanima iznose skoro 48 posto od ukupno plasiranih bankovnih kredita i u prvoj polovini ove godine porasli su za oko 220 milijuna eura", navodi se u analizi Središnje banke BiH.
Čak 75,6 posto svih kredita čine potrošački, nenamjenski krediti, a stambena zaduživanja u kreditiranju sudjeluju s 19 posto. Na ukupni iznos kredita namijenjenih poduzetništvu odnosi se tek 2,1 posto, a najmanje kredita podignuto je za kupnju automobila odnosno tek 0,1 posto.
Analitičari ocjenjuju kako je zaduženost povećana zbog teške ekonomske situacije u BiH pa građani u podizanju kredita vide mogućnost za osiguravanje gole egzistencije. "Vidi se da se radi u sustavu preživljavanja, da su krediti postali instrument za preživljavanje i funkcioniranje obitelji. Nesporno je da se radi o ozbiljnom problemu kojim bi se trebali baviti ministarstva financija, gospodarstva i rada", kazao je za "Avaz" ekonomski analitičar Zoran Pavlović i dodao kako je „čudnim sustavom stvoreno ozračje u kojem mali broj ljudi ima mnogo novca koji im stoji na štednji“.
A hrvati za 50 milijardi