U povodu Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović u utorak je u Pazinu postumno odlikovala partizanskog borca Ljubomira Drndića Redom Stjepana Radića za osobite i višegodišnje zasluge i stradanja u borbi za nacionalna i socijalna prava i razvitak hrvatskog naroda.
Ustvrdivši kako je dvadeseto stoljeće bilo za čovječanstvo doba brzog napretka i razvoja na mnogim životnim područjima, ali je istodobno bilo razdoblje u kojemu je svijet, osobito Europa, bio suočen s razornim djelovanjem totalitarnih političkih ideologija i režima, Grabar Kitarović istaknula je da Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima nije tek protokolaran dan, nego je "snažan poziv našim savjestima da se u otvorenosti istini suočimo s brojnim teškim posljedicama što su ih fašizam, nacizam i komunizam donijeli našem kontinentu".
– Hrvatska i hrvatski narod bili su nažalost izloženi njihovu razornom djelovanju, s brojnim tragičnim posljedicama, koje još osjećamo. Ovaj je dan stoga izuzetna prigoda, kada možemo izraziti priznanje ljudima koji su se posebno istaknuli u otporu totalitarnim ideologijama i režimima, dajući ujedno osobit doprinos ostvarenju nacionalnih i socijalnih prava hrvatskoga naroda i svih naših građana – rekla je predsjednica.
Priznanje tim ljudima, kaže Grabar-Kitarović, poziv je i primjer kako se nikada ne smije odustati od obrane i promicanja demokracije i ljudskih prava.
Istra i drugi dijelovi jadranske Hrvatske po njezinim riječima prvi su osjetili teške posljedice totalitarizma jer su već nakon Prvoga svjetskoga rata, plativši cijenu nagodbenjaštva europskih sila, bili suočeni s talijanskom agresijom i okupacijom, koja je uskoro poprimila karakter fašističke diktature.
Istarski Hrvati, no i mnogi Talijani i pripadnici drugih manjina, dodala je, na razne su načine pružali otpor tom teroru, da bi on početkom Drugoga svjetskoga rata na našim prostorima prerastao u narodnu oružanu borbu.
– U toj borbi sudjelovali su svi domoljubi, bez obzira na političko opredjeljenje ili nacionalnu pripadnost. Taj svenarodni domoljubni karakter istarskog otpora fašizmu posebno je izražen u "Pazinskim odlukama" iz rujna 1943. U njihovu donošenju osobito je važnu ulogu imao partizanski borac Ljubo Drndić.
Njegov proglas "Istarski narode" bio je "magna carta" autentičnog domoljublja istarskoga čovjeka i njegova hrvatska domovnica, te je takva od izvanredne i trajne povijesne važnosti za Istru, hrvatski narod i Hrvatsku u cjelini – rekla je predsjednica.
Zaključila je da se odlukom o dodjeli odlikovanja Reda Stjepana Radića Ljubi Drndiću izražava zahvalnost mnogim istarskim domoljubima i borcima protiv fašizma.
Odlikovanje je na svečanosti primila kći odlikovanog borca Daša Drndić, a odluku predsjednice da se najvišim državnim odlikovanjem postumno odlikuje tog istarskog antifašista pozdravio je i istarski župan Valter Flego, kazavši kako je to potvrda da je antifašizam utkan u Ustav Republike Hrvatske i da ga vrijedni Istrijani svakodnevno žive.
Ljubomir Drndić istarski je antifašist, partizanski borac i jedan je od pokretača otpora talijanskoj okupaciji Istre te je pisac proglasa "Istarski narode" iz 1943. kada je Istra oslobođena. Drndić je 2013. umro u Zagrebu u 94. godini.
Istarski antifašisti? Sorry, ali tako nešto ne postoji, obzirom da ne postoji niti jedan jedini podatak da se i jednom fašistu u Istri ikada išta dogodilo, a tamo su vladali od 1922. do 1943. Čak se i prva bitka u drugom svjetskom ratu u Istri dogodila tek u rujnu 1943., samo 21 godinu nakon dolaska fašista, te nakon kapitulacije Italije. Molim, ne širiti dezinformacije.