Ovogodišnja tradicionalna, 43. po redu, Trka na prstenac održana je u nedjelju poslijepodne u nazočnosti brojnih gostiju i uzvanika iz hrvatskoga političkog i gospodarskog života, a predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović izrazila je zadovoljstvo što je ta sjajna manifestacija upisana u kalendar neizostavnih nacionalnih kulturnih priredaba.
Trka na prstenac,odavno je nadišla okvir lokalne manifestacije postavši neizostavni dio bogatoga kulturnog identiteta Istre i cijele Hrvatske, istaknula je hrvatska predsjednica. Zahvalila je svima koji iz godine u godinu uspješno organiziraju tu priredbu kao vrijedan podsjetnik na povijest Barbanštine i cijele Istre.
Grabar-Kitarović: Istarska županija je motor gospodarskog razvoja, a to je danas potrebno domoljublje
"Drago mi je što u tome imate potporu svojih prijatelja alkara iz Sinja, čime zajedno svjedočite duhovno jedinstvo našega nacionalnog prostora. Istra tom prostoru daje svoj osobiti povijesno-kulturni kolorit, što izražava i naša državna zastava", rekla je predsjednica Graba-Kitarović.
Istaknula je kako je Istra uvijek imala posebno važno mjesto u hrvatskoj kulturnoj i političkoj povijesti, od njezine bogate glagoljaške tradicije do njezina pravaštva i narodnog antifašizma, jedinstvenoga u Europi.
Po njezinim riječima, Istra je uvijek kroz povijest znala pokazati koliko joj je stalo do Hrvatske a danas, kako je rekla, "to pokazuje time što je Istarska županija po mnogo čemu motor gospodarskog razvoja Hrvatske".
"To je domoljublje koje danas trebamo, taj veliki razvojni potencijal možemo i moramo mnogo više iskoristiti. Potrebno je konačno proširiti usko grlo cestovne povezanosti Istarske s Primorsko-goranskom županijom, a time i svim drugim dijelovima Hrvatske", smatra Grabar-Kitarović.
Nedopustivo da se iz Istre u ostale dijelove Hrvatske vlakom putuje preko Slovenije
Ono što je Pelješki most za Dubrovačko-neretvansku županiju i Hrvatsku na jugu, to je ovdje druga cijev tunela Učka, istaknula je. Osim toga, predsjednica smatra kako je nedopustivo da se iz Istre u druge dijelove Hrvatske i obratno vlakom putuje preko susjedne Slovenije.
"Ulaganje u prometnu infrastrukturu od strateške je važnosti za daljnji razvoj Istre i cijele Hrvatske i stoga se s rješenjem toga pitanja više ne smije otezati", poručila je Grabar Kitarović dodavši kako svi žele razvijenu i naprednu Istru kao dio razvijene i napredne Hrvatske, u kojoj će mladi s optimizmom graditi svoju budućnost. Stoga je uvjerena kako se to može postići isključivo zajedništvom i suradnjom svih segmenata vlasti i dionika društvenog razvoja.
Plenković najavio da će Vlada 13. rujna održati sjednicu u Puli
Predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković rekao je je kako je ova trka sjajan primjer velike kulturne baštine Istre i Hrvatske te je čestitao svima koji su oživjeli ovu lijepu tradiciju i na taj način evociraju viteštvo, junaštvo i veliku spremnost konjanika i sportaša.
"Siguran sam da će i ova Trka na prstenac dati veliki doprinos turističkoj ponudi ovoga kraja. Istra je predvodnik hrvatskoga turizma sa sjajnim rezultatima i u pogledu noćenjima i u pogledu brojeva turista te u konačnici i u prihodima, ulaganjima te u kvaliteti", istaknuo je premijer Plenković.
Najavio je kako će Vlada 13. rujna održati sjednicu u Puli kojom će poslati važnu poruku suradnje Vlade i Istarske županije te će se na toj sjednici staviti u fokus sve razvojne projekte koje se tiču i gospodarstva i infrastrukture i na taj način osnažiti razvoj i kvalitetu svih projekata u Istri.
Ustvrdivši kako se Istra razvija planski i smisleno te kako zato ima iznimne rezultate u gospodarstvu, poljoprivredi i turizmu, ne zaboravljajući pritom na povijest i svoju tradiciju, istarski župan Valter Flego rekao je kako je Istra ponosna što njeguje svoju kulturnu baštinu, dodavši kako u cijeloj Istri ima puno manifestacija poput ove u Barbanu.
"Sve one imaju isti zajednički nazivnik, a to je regionalni identitet i njegovanje naše pripadnosti", zaključio je Flego.
Viteška igra "Trka na prstenac" spominje se u najstarijem sačuvanom zapisu iz 1696. a istarski gradić Barban obnovio ju je 1976. i od tada se održava svake godine, treće nedjelje u kolovozu.
Cim se pojavi predsjednica u naslovu cekinjasta orjuna na zadnjim nogama. Kolinda ostaje i drugi mandat, Nikad vise nece imati svoga predsjednika.