"Noina arka"

'Grad na kotačićima' selio bi se ovisno o godišnjem dobu

Foto: Screenshot
Grad na kotačima
Foto: ilustracija
Grad na kotačima
Foto: ilustracija
Grad na kotačima
Foto: ilustracija
Grad na kotačima
Foto: Screenshot
Grad na kotačima
Foto: Screenshot
Grad na kotačima
06.11.2013.
u 15:30
Španjolski arhitekt Manuel Dominguez razrađuje koncept "Grada u pokretu" kojega bi pokretale gusjenice. Grad bi imao urede, stanove, tvornice te pogone za proizvodnju energije i vode i bio bi samoodrživ.
Pogledaj originalni članak

Ono što su sanjali arhitekti, urbanisti, filozofi, umjetnici, od Leonarda da Vincija do Oscara Niemeyera, kako bi izgledao grad budućnosti, koji bi se jednostavno mogao "pomaknuti" kad bi došlo do manjka resursa, klimatskih promjena ili čak rata, španjolski arhitekt Manuel Dominguez mogao bi provesti u djelo. Doduše, njegov projekt Grada na kotačima kao svojevrsne Noine arke, o kojem piše Le Monde, još je vizija, no mogućnost da se cijeli kompleks zgrada, sa stanovnicima, vozi na kotačićima, tj. gusjenicama, fascinantna je, a zahvaljujući današnjim tehničkim i tehnološkim mogućnostima i izvediva.

- Moja ideja je utopistička, no zgrade su realističnije nego su ikad bile - objašnjava Dominguez, ističući da bi grad, kad bio bio izgrađen, bio visine londonske zgrade "Gherkin", popularnog "Krastavca" od 180 metara. Na platformi nalik naftnoj, koju bi pokretale gusjenice, nalazio bi se niz ureda, stambenih zgrada, trgovina i industrijskih pogona, sve potrebno jednom naselju, a neće nedostajati ni sustava za proizvodnju energije i pitke vode. Utjecaj "grada" - dugog 519 metara na jednoj strani i teškog oko 400 tisuća tona - na okoliš bit će malen, dodao je arhitekt, i to zato što će se moći "seliti" ovisno o godišnjem dobu - zimi će se moći odvoziti u toplije krajeve, čime bi se i potrošnja energije smanjila. Ono što, čini se, ovom futurističkom uređenju nedostaje, jesu odgovori na "životna" pitanja tko će njime upravljati, koliko će stanara "arka" moći primiti i kako će se regulirati možebitni kriminal u takvom "gradu sunca". A nije poznato ni tko bi ga se ohrabrio graditi.

SIGURNOST GRAĐEVINA

Hrvatski građevinski inženjer: Zgrade izgrađene u ovom razdoblju su najkritičnije. Gradile su se bez adekvatnih projektnih obrada

"Zabrinjavajuće je da do ovog urušavanja nije došlo uslijed elementarne nepogode kao što smo imali potrese u Zagrebu i Petrinji niti obilnih oborina kao što je bio slučaj u Valenciji, Jablanici u BiH ili u Bologni. Nije bilo niti velikih oborina, snijega, niti jakog utjecaja vjetra ili temperature, a nadstrešnica se ipak urušila i izazvala veliku tragediju."

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1

DU
Deleted user
11:19 15.11.2017.

a što kad taj "grad" naiđe na omanje brdašce???