Na krovu križevačkog placa – "mini HEP". Ili, preciznije, solarna elektrana, i to građanska, koja će proizvedenu struju slati u mrežu, odnosno prodavati je, od čega će zarađivati – opet građani. I to oni koji ulože u postrojenje od 200 kW, koje košta 160 tisuća eura, a za koje je 25 posto novca već prikupljeno. Uložili su građani, firme i obrti s križevačkog područja, koje ima primat u projektu, a od petka sudjelovati mogu zainteresirani iz cijele Hrvatske. Čitava priča funkcionira i funkcionirat će na temelju zadruge; 39 entuzijasta osiguralo je početnih 20 tisuća eura, čime su postali članovi-suosnivači zajednice ZEZ Sunce, a na javnom su pozivu na 25 godina zakupili krov tržnice u Križevcima.
Tristo eura minimalni ulog
– Ondje će se smjestiti mala elektrana koja proizvodi struju i isporučuje je u mrežu. Sama elektrana u vlasništvu je zadruge, odnosno građana koji će u nju uložiti, a koji onda imaju pravo na dio dobiti. Ali osnovna ideja nije da prodajemo struju i dijelimo dobit, već da članovi zadruge proizvedenu energiju koriste doma jer ne žive svi u kućama i ne mogu svi postaviti solarne panele na vlastite krovove – objašnjava nam upravitelj zadruge ZEZ Sunce Mislav Kirac pa dodaje da je ideja da se računi za struju smanjuju onima koji u križevačkoj elektrani imaju udio. Kako?
– Uzmimo za primjer da uplatite tisuću eura. Time postajete suvlasnik jedan posto elektrane, odnosno vaših je 3-5 panela. Oni proizvedu određenu struju, a za njenu cijenu, umanjuje vam mjesečni račun za električnu energiju doma – pojašnjava nam Kirac. Na taj način, primjećujemo, u Hrvatskoj mreža ne funkcionira, odnosno HEP otkupljuje obnovljivu energiju po određenoj cifri i to je to, što se dogovora tiče.
VEZANI ČLANCI
– Tako je. Princip o kojem govorimo moguć je u stranim zemljama; u Austriji, Sloveniji i mi trenutačno čekamo da se on i kod nas omogući jer zakonska podloga je napravljena – kaže nam Kirac. Kako to fenomenalno funkcionira, objašnjava nam na primjeru slovenskog Hrastnika.
– Prije mjesec dana na tamošnjoj je školi u pogon puštena elektrana od 300 kW, koju je izgradilo 50-60 građana, u financiranju je sudjelovala i sama škola, te oni svi sad dijele energiju među sobom. Nije to samo fantastičan način da se poveća energetska neovisnost i smanji korištenje fosilnih goriva, već je poanta u tome da se ljudi udružuju i vrijednost iz zajednice se ne crpi kao što bi to bilo u slučaju da je elektranu izgradio neki veliki investitor – kaže nam upravitelj zadruge ZEZ Sunce, a s obzirom da od petka u križevačku elektranu mogu uložiti svi, pitamo i koliko novca treba da bi se sudjelovalo. Tristo eura minimalni je ulog, dok je maksimalni pet tisuća eura. Prosjek trenutačni je oko tisuću eura, veli nam Kirac, što bi otprilike moglo značiti da će prvu građansku solarku izgraditi oko 150 "običnih ljudi". A do kada?
– Očekujemo da će se elektrana izgraditi do kraja travnja ili u svibnju, što će ovisiti o vremenskim uvjetima. Ali plan je da se testna ispitivanja naprave u svibnju, a tijekom tog mjeseca da se nabave i dozvole od HEP-a za puštanje u pogon. U početku će članovi zadruge zarađivati od prodaje struje, a za kasnije se nadamo da će upravo građani koji su uložili, električnu energiju koristiti direktno. Želimo da članovi zadruge imaju sigurnost čiste, obnovljive energije iz lokalnog izvora čija cijena će za njih biti proizvodna – objašnjava naš sugovornik. Pitamo ga i zašto baš Križevci.
– Grad je to koji je prvi prepoznao priliku. Donijeli su ondje strategiju da do 2030. postanu energetski neovisan grad, zaključili da su solarne elektrane put kojim žele ići, a da je uključivanje zajednice jako dobra odluka. Vjerujemo da ćemo ovakve projekte uskoro predstaviti i u drugim gradovima – kaže Kirac pa dodaje da ZEZ Sunce već pregovara s određenim lokalnim jedinicama. S kojima, nije u ovom trenutku htio otkrivati. Pitamo ga i koliko je on uložio u solarku u Križevcima.
– Čekam petak jer sam iz Zagreba – kaže nam kroz smijeh, a ističe i da će se dio zarađenog novca na struji vraćati lokalnoj zajednici kroz društveno korisne projekte.
VEZANI ČLANCI
Građanska zelena tranzicija
A jedna od prvih koja je prepoznala ideju ove nove zadruge jest Petra Andrić, koju već i prijatelji ispituju kako mogu sudjelovati u prvoj građanskoj solarki.
– Ulozi će se svima isplatiti, iako to nije primarni i jedini motiv za izgradnju elektrane. Ideja je da, kroz ulaganje u energiju sunca, svi sudjelujemo u proizvodnji iz obnovljivih izvora, da nije to nešto u čemu prste mogu imati samo veliki investitori te oni koji mogu solare postaviti na svoje krovove. Zelena tranzicija nije se dosad još zarolala u rukama građana i moji osnovni motivi za priključivanje bili su okolišni i klimatski. Sviđa mi se ideja da građani sa svojim novcem mogu na ovaj način raspolagati. Ako netko ima tisuću eura na bankovnom računu i želi ih uložiti u to da se u njegovoj lokalnoj zajednici napravi nešto korisno, to je super! – kaže nam Petra Andrić, koja već više od deset godina radi u okolišnim organizacijama, na temama klime i energije. Sami građani svjesni su benefita obnovljivih izvora, kaže, a bilo bi dobro kad bi i Vlada te relevantne institucije prepoznale vrijednost građanske energije te sredile legislativu.
– Mi zasad velik dio energije u Hrvatskoj dobivamo iz fosilnih goriva, koja su štetna za okoliš, a ni nemamo ih ovdje, već većinu plina, nafte, kao i sav ugljen uvozimo. Kad imamo obnovljivu energiju koja je lokalna ne može se dogoditi da je nema jer sunca i vjetra uvijek će biti. U onom trenutku kad postanemo sto posto obnovljivi, nema strahova ni od skokova cijena – kaže P. Andrić.
A ono što je pravnika Tomislava Valičevića motiviralo da se priključi zadruzi jest mlada ekipa oko projekta koja svojim radom želi doprinijeti boljem sutra.
- Ovo je investicija u dugoročnu održivost i netko tko bi se priključio čisto zbog zarade, sigurno neće investirati. Imate genijalne projekte energetike, primjerice, u Njemačkoj roditelji kupuju dionice vjetroelektrana svojoj djeci, a kad se one razviju, klinci dio prihoda koriste za školovanje. Takve stvari su važne, s kojima radite dobro za društvo, za svoju obitelj - kaže nam Valičević.
FOTO Na Sljemenu je održano natjecanje u snowboardu, vratolomija nije nedostajalo