NOVO ISTRAŽIVANJE

Građani najpesimističniji u 4 godine: Dolazak stranih radnika podržava tek 23,6% Hrvata

Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Zagreb: U Hrvatskoj 20 posto radne snage u privatnom sektoru čine stranci
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Zagreb: U Hrvatskoj 20 posto radne snage u privatnom sektoru čine stranci
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Zagreb: U Hrvatskoj 20 posto radne snage u privatnom sektoru čine stranci
05.12.2023.
u 16:35
U četiri godine istraživanja, indeks optimizma nam je najpesimističniji dosad, ljude brinu više oko svega, jako osjećaju pad kupovne moći, boje se imigranata, ali su najzabrinutiji za mentalno stanje svoje djece i mladih, komentirala je direktorica Val Grupe Nina Išek Međugorac
Pogledaj originalni članak

Tek 23,6 posto ispitanika podržava dolazak stranih radnika u Hrvatsku, pokazalo je to četvrto godišnje istraživanje Nultog kvadrata o stavovima građana. Od drugih gorućih pitanja, stavovi građana prema procjenama Nultog kvadrata najpesimističniji su dosad, gdje pritom čak 92,4 posto građana zabrinjava rast cijena, a dvije trećine njih iskusilo je pad kupovne moći.

- Najpesimističniji godišnji indeks optimizma, dodatni pad povjerenja u sve sektore koji čine temelj demokratskog društva te sve veća opća zabrinutost građana zahtijevaju od poslovnih i političkih elita manje kompromisa, a više hrabrih iskoraka i bolju komunikaciju - objasnila je izvršna idrektorica Val grupe Nina Išek Međugorac. 

Zaključuje kako nadu ulijeva činjenica da je istraživanje pokazalo da je znanje i dalje najvažniji resurs, koji čak 85 posto građana vidi kao najisplativiju investiciju, što je ujedno i jedini nalaz istraživanja koji pokazuje pozitivni trend rasta u ove četiri godine. Gledajući ususret superizbornoj godini, lako je moguće da će upravo pitanje imigranata, koje je izravno povezano s izrazito lošim demografskim okolnostima u kojima se Hrvatska nalazi, postati jedno od najvažnijih političkih pitanja, navodi se u objavljenom priopćenju. 

Istraživanje također i zabrinjava zbog činjenice što čak 26,5 posto građana bi radije izbjeglo cijepljenje djece ako je to ikako moguće, s time da u najvećoj mjeri bi to učinili ispitanici sa završenom osnovnom i srednjom školom te osobe koje žive u kućanstvima s najnižim prihodima. Osim toga, veliki je problem i mentalno zdravlje djece i mladih, gdje t čak 85,5 posto građana to vidi kao veliki problem koje društvo prioritetno treba rješavati. 

POVEZANI ČLANCI:

Na porast životnih troškova uvelike je djelovala inflacija, a polovina ispitanika za to krivi državu, dok samo njih 20,5 posto smatra da su odgovorni vanjski faktori poput rata u Ukrajini. Građani i dalje pokazuju najmanje zadovoljstvo državnim institucijama, sa samo 12,2 posto izrazito ili uglavnom zadovoljnih, a slijede institucije i tvrtke lokalne samouprave te mediji, navodi se u priopćenju.

Svi sektori bilježe pad zadovoljstva, dok najslabiji rezultat imaju osiguravajuća društva, s kojima je zadovoljno svega 23,7 posto građana. Pri usporedbi s prethodnim godinama povjerenje u većinu sektora je opet palo. Niti jedan sektor ne bilježi porast povjerenja, a njih sedam zadržalo je povjerenje građana na razini prošlogodišnjeg istraživanja; najveće povjerenje građana uživaju uslužne djelatnosti. Tri petine ispitanika uglavnom, ili u potpunosti vjeruje svojim frizerima, pedikerima i kozmetičarima (59 posto), a prisutan je i blagi trend rasta zadovoljstva privatnim zdravstvenim uslugama (48,5 posto), kojima su građani u dvostruko većoj mjeri zadovoljni nego javnim (26,2 posto).

Među onima s najnižim povjerenjem potrošača ponovno su osiguravajuća društva, kojima uglavnom ili potpuno vjeruje svega 14,5 posto potrošača. Broj građana koji očekuje da će im kvaliteta života biti malo lošija nego sad smanjio se s 28,5 posto na 24,1 posto, što ukazuje na stagnaciju pesimizma, no unatoč tome, optimizam je blago opao. Više građana, njih 35,3 posto, sada vjeruje da će njihova kvaliteta života ostati nepromijenjena, u usporedbi s 29,6 posto iz prošle godine, pokazali su rezultati istraživanja. Ljudi su najpesimističniji oko gospodarske situacije u zemlji – njih 56,9 posto misli da će ona u narednim godinama biti malo ili puno lošija nego sada, dok je optimizam prisutan kod pitanja na koja sami mogu utjecati, poput poslovnog statusa te ljubavnih i emotivnih odnosa.

- U četiri godine istraživanja, indeks optimizma nam je najpesimističniji dosad, ljude brinu više oko svega, jako osjećaju pad kupovne moći, boje se imigranata, ali su najzabrinutiji za mentalno stanje svoje djece i mladih. Ljudi jednostavno očekuju snažniji i jasniji društveni angažman biznisa i politike, a jedino što vide kao spas jest ulaganje u znanje – svoje i znanje svoje djece – zaključila je Išek.

 *Istraživanje je proveo Ipsos za Val grupu od 26. do 31. listopada 2023. online metodom na uzorku od 600 ispitanika članova Ipsosovog online panela reprezentativnih za populaciju korisnika interneta u dobi od 18 do 60 godina

>> VIDEO Novinarka Večernjeg lista Dea Redžić javlja se ispred suda na kojem danas iskaz daju 44 Bad Blue Boysa

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 16

DZ
Dzasmin
18:04 05.12.2023.

A tih 23% su sigurno poslodavci i ostali interesno vezani s njima....

WI
wice
17:44 05.12.2023.

Poslodavcima ukinuti porezne olakšice na strance za smještaj, hranu..itd. Neka plate naše ljude pošteno i bit će radnika koliko hoće. Ljudi bi se vraćali iz inozemstva raditi samo ih treba platiti realno.

MT
mačak tom
18:13 05.12.2023.

Mi smo totalno poludjeli. Pa ksko mislimo funkcionirati sa Bijelom kugom i bez stranih radnika? Odgovor je - nikako. U 45 godina slobodnog pobačaja, pobačeno je 350 000 Hrvata. Sve to dolazi na naplatu. Mi smo jalovi. Mladi ljudi ganjaju karijere, ne žene se, nemaju djecu. Stvar je gotova. Tko će natjerati mlade Hrvatice sa odustanu od karijera i krenu rađati? Nitko. Mi smo u biološkom bankrotu. Kao i cijela EU.