Božićnog ugođaja nema bez božićnih drvaca, a svake godine okitimo ih više od pola milijuna. No njihova prodaja, čini se, nikada nije bila neizvjesnija. Proizvođači i trgovci borovima još uvijek nemaju informacija kako će se i uz kakve protupandemijske mjere ove godine uopće organizirati prodaja na javnim površinama, koja službeno počinje 19. prosinca, jedino što je ovih dana primjetna jača direktna navala na rasadnike.
Traže se živi borovi
– Već radimo punom parom. Zbog pojačanog interesa tvrtki i građana, s prodajom sadnica, odnosno živih borova s korijenom, počeli smo još 15. studenoga, dok rezanih još nemamo – kaže Željko Crnković, vlasnik tvrtke Borovi Crnković, iz čijih rasadnika godišnje “izađe” između 1000 i 1500 borova, a s količinom koju proizvede još nekoliko članova te obitelji u istom biznisu, ukupno se proda i 10.000 komada. Teško je to sa sigurnošću tvrditi, no raniju potražnju vjerojatno je potaknula korona. – Ljudi su više kod kuće pa žele da im je ona ukrašenija nego inače, kad su stalno na poslu, a sadnica je jedina koja može potrajati sve do Sveta tri kralja – smatra Željko.
Video: Mjere za trgovačke centre i trgovine
Što se pak tiče rezanih borova, njih u očekivanju da Stožer objavi mjere zasad planira manje posjeći. Cijena živog bora od oko pola metra je 50-ak kuna, a svaki veći u pravilu je 50-ak kuna skuplji od rezanog bora iste vrste. Lani je najveća potražnja bila za drvcima srednjeg cjenovnog razreda, odnosno za srebrnom smrekom čija će cijena u prosjeku biti 250 – 300 kuna. Obična smreka koštat će od 100 do 250 kuna, ovisno o veličini, a nordijske jele od 300 do 500 kuna. Kako bi što dulje trajao, građani bi posječeni bor trebali držati dalje od radijatora, a ispod stalka postaviti posudu s vodom, savjetuje naš sugovornik. Iz Hrvatskih šuma koje su naš najveći proizvođač božićnih drvaca kažu kako se jedno drvce prosječno uzgaja deset godina, a svake se godine sade nova koja zamjenjuju prodana. Na površini od cca 40 hektara rasadnika Šuma raste oko 140 tisuća sadnica obične i srebrne smreke te nešto manje jele i Pančićeve omorike namijenjene isključivo za blagdansku prodaju.
– U protekloj godini prodano je oko 7300 komada božićnih drvaca, uglavnom u domaćim tržnim centrima i dijelom u maloprodaji, dok ova godina pokazuje uzlazni trend potražnje. Cilj nam je postići godišnju isporuku od 30 do 50 tisuća zrelih stabala, kako za domaće tako i za europsko tržište koje nam se polako otvara – kazao je predsjednik uprave Hrvatskih šuma Krunoslav Jakupčić. Dodaje da cjelokupna proizvodnja božićnih drvaca kod njih počiva na vlastitoj proizvodnji, od sjemena preko repromaterijala do gotovog proizvoda, čime se potiče privatna proizvodnja i štite šume od ilegalne sječe. Iz HGK kažu da je u Hrvatskoj oko tisuću proizvođača koji su, prema podacima DZS-a, lani na tržište plasirali više od 200 tisuća komada. No unatoč velikom izvoznom potencijalu, svega 310 borova završilo je u inozemstvu – i to u BiH, u vrijednosti od 1300 eura. – U istom razdoblju uvezeno je više od 28 tisuća božićnih drvaca, od čega dvije trećine iz Danske koja je i najveći europski izvoznik – kaže potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević, ističući da se uglavnom radi o nordijskoj jeli. No kako bilo, prednost bi trebalo davati prirodnim – i po mogućnosti živim božićnim drvcima, mišljenja je Kovačević. Neki ih rasadnici čak i rentaju – odnosno prodaju, dostave na željenu adresu, a na kraju sezone preuzmu natrag i ponovno posade.
S obzirom na to da se uzgajaju u rasadnicima i na poljoprivrednim površinama, takva božićna drvca, napominju iz Hrvatske gospodarske komore, ne ugrožavaju šumske ekosustave, a istodobno proizvode kisik i utječu na uklanjanje CO2 iz atmosfere. Procjenjuje se da jedan hektar božićnih drvaca godišnje može apsorbirati do tonu CO2.
Drvca uzgojena u Hrvatskoj
Božićno drvce uzgojeno u Hrvatskoj mora imati posebnu markicu koja jamči da je ono proizvedeno u nas. Kome je pak draže uvozno, treba imati na umu da je ono u Hrvatsku dopremljeno vjerojatno još sredinom studenoga, zamrznuto, u hladnjačama. Nakon što određeno vrijeme provede na livadi ili u dvorištu uvoznika ili preprodavača, koji čeka natječaj za prodaju na gradskim punktovima, nije čudno što s njega, nakon što ga se više od mjesec dana kasnije unese u topli dom, iglice učas otpadnu. Posljednjih su godina sve popularnija i plastična drvca koja izgledaju poput pravih, a ima ih i osnježenih, u različitim bojama, okićenih, s već ugrađenim lampicama... Izbor je svake godine sve veći i za svačiji džep. U Konzumu, primjerice, umjetna božićna drvca stoje od 49,99 kuna, za već okićenih 40 centimetara visine, pa do 599,99 kuna za drvca visine od 210 centimetara. Toliko božićno drvce s lampicama košta pak 1199,99 kuna, dok se u Avenue Mallu borovi s LED rasvjetom mogu naći i za vrtoglave 3199,94 kune.
Svaki kršćanin zna kad se bor kiti. Naravno to je Badnjak, sve ostalo je prenamaganje i beskrupulozna gluma.