U godinu dana blokirani su građani otplatili 7,2 mlrd. kn starog duga, no ni tako visoka otplaćena svota koja odgovara mjesečnom fondu plaća svih zaposlenih u zemlji nije zaustavila rast ukupnih dugovanja. U 2016. dug je skočio za 4,6 mlrd. kn, a stotinama tisuća starih dužnika pridružilo se i 5,6 tisuća novih, tako da je u ovu godinu 327 tisuća građana ušlo s blokiranim računima. Klupko privatnih dugova odavno je postalo nerazmrsivo pa se i njihova prodaja nametnula kao jedno od rješenja.
Dug za luksuz
Banke su do sada prodale oko 16 mlrd. kn loših kredita! Njihovom prodajom dugovi, međutim, nisu nestali, već ih novi vlasnici nastoje naplatiti u što je moguće većem iznosu. Matija Arapović, direktor Prima Solventa i predsjednik Hrvatske udruge agencija za naplatu (HUAN), procjenjuje da će se trgovina dugom hrvatskih dužnika povećavati još dvije godine, dok se banke ne riješe svojih neurednih klijenata, no problemi s naplatom valjat će se godinama. Arapović kaže da svi koji kupuju nečije dugove, bez obzira na cijenu po kojoj su ih kupili, to čine s namjerom da ih naplate u potpunosti. Jedna se pravila primjenjuju na prezadužene tvrtke, a druga za građane.
– Svi bismo mi to htjeli, no nitko ne naplati cijeli dug. Rizici u ovom poslu jako su veliki jer je često riječ o dužnicima bez imovine i bez kolaterala, a kad su građani u pitanju, i bez računa u banci ili posla. Isto tako treba reći da se kod građana većina potraživanja odnosi na neki oblik luksuza, kupnju iPhonea, drugih skupih robnih marki, luksuzna putovanja... – kaže Arapović.
Svaki je slučaj poseban, no zajedničko im je da većina građana ipak nađe načina da plati neki dio duga.
– Velik broj blokiranih dužnika pronalazi dodatne poslove koji im omogućavaju bržu dinamiku podmirenja duga. Građani reagiraju pozitivno kad ih pozivamo jer im se napokon javlja netko s rješenjem, s kim mogu dogovarati otplatu – ističe Arapović.
Sve snimaju
Potrošačke udruge, sa svoje strane, primaju pritužbe dužnika da ih se naziva svaka tri sata ili da se agencije raspituju o njima kod susjeda i rodbine, što smatraju neprimjerenim ponašanjem.
– Ne postoji razlog za takve učestale pozive i to sigurno ne čine članice naše udruge jer jednostavno nisu takve procedure. Svi se telefonski razgovori snimaju, za svaki predmet postoji zapis i sve se može provjeriti – tvrdi Arapović.
Radi se o beskurpuloznoj pljački pravno nezaštićenih građana nezapamćenoj u novijoj povjesti.Nije tu rječ samo o otplati zakonskog duga već i astronomskim kamatama koji su destak puta veče od samog duga i gdje raznorazni banditi i kriminalci pljačkaju hrvatsku sirotinju uz blagoslov tzv pravosuđa.