Građevinarstvo: prvi porast radova 1,2%

Građevinari su ostvarili povećanje i na mjesečnoj razini, a detaljnija usporedba otkriva da je ovo proljeće više posla bilo na zgradama, gdje je ostvaren plus od 3,2 posto, dok je na ostalim građevinama zabilježen identičan minus. Većina realiziranih radnih sati bila je na projektima koji nisu vezani uz zgrade.

Kad se usporedba protegne na prvo tromjesečje, konačni je rezultat i dalje negativan, što se pokazalo i u strukturi BDP-a u prvom kvartalu, gdje je doprinos građevinskog sektora i sektora nekretnina ostao negativan, zajedno s poljoprivredom. Taj je sektor najveći balast hrvatske ekonomije jer se kompletan rast gospodarstva sve do 2008. godine bazirao na ulaganjima u nekretnine i infrastrukturu, što je stvorilo velike financijske obaveze, kako za tvrtke tako i za stanovništvo.

Zgradarstvo se u odnosu na 2008. godinu smanjilo dva i pol puta, dok je obujam građevinskih radova u ostale građevine za četvrtinu niži nego 2010., a za polovinu u odnosu na 2008. godinu. U građevini je 2008. godine radilo 100 tisuća zaposlenih, a sada se taj broj kreće oko 70 tisuća i još uvijek se smanjuje približno 5 posto na godišnjoj razini.

Gubitak domaćeg tržišta građevinske tvrtke nisu uspjela nadomjestiti izlaskom izvan hrvatskih granica, tako da se može reći da je zlatno doba građevinskog sektora završilo 2008. godine, a sad se još uvijek liječe rane prekomjernog zaduživanja. Investicije u stanogradnju sigurno neće biti prostor za oporavak građevinara jer se smanjuje broj izdanih dozvola za gradnju, potražnja za novim stanovima je mala, a neće se bitnije popraviti ni u idućim godinama jer su demografska kretanja nepovoljna.

Prostor za opstanak na tržištu pružaju investicije u turizmu i razvijanje infrastrukturnih projekata koji se financiraju iz europskih fondova. 

>> Ivanišević bi gradio stanove, Zepter neboder, a Štimac trgovački centar 

>> Njemačkoj prijeti tužba ne prizna li diplome hrvatskih arhitekata