Na današnji su dan 1939. nacistička Njemačka pod vodstvom Hitlera i Sovjetski Savez pod vodstvom Staljina potpisali pakt – pakt između dvaju totalitarna režima. On je bio povod za početak najbrutalnijeg rata u povijesti. Tijekom Drugog svjetskog rata milijuni ljudi izgubili su živote, a još ih je više desetljećima nakon njega patilo pod totalitarnim režimima. Kako bismo odali počast tim žrtvama i podsjetili se da dok gradimo budućnost, ne smijemo zaboraviti prošlost, 23. kolovoza proglašen je u cijeloj Europi Danom sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima.
Za baltičke narode 23. kolovoza 1939. označio je početak nacističke, a potom sovjetske okupacije. Različita povijesna iskustva ljudi u istočnoj i zapadnoj Europi ne smiju biti razlog podjeli, nego bi morala poslužiti kao sredstvo koje ujedinjuje nas Europljane. Nakon 74 godine moramo biti ujedinjeni u sjećanju na one koji su pali kao žrtve totalitarnih režima u Europi i one koji su se protiv takvih režima borili. Dužni smo to činiti posebice radi mlađih naraštaja koji grade Europu budućnosti, Europu koja je bolja i jača. Europu u kojoj su čvrsto utemeljena načela ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, ravnopravnosti, vladavine zakona, neovisnosti pravosuđa i poštovanja temeljnih prava, kao što su prava manjina. To su zajedničke europske vrijednosti koje će svijetu pokazati da nam je povijest učiteljica.
Povijesni događaji neizbježno blijede iz sjećanja. Sve je više mladih koji nikad neće susresti osobu koja je živjela tijekom tih ratova. Za nove naraštaje život tijekom rata i pod totalitarnim ili autoritarnim režimom tek je nešto više od poglavlja u udžbeniku povijesti. No to nadasve dokazuje jedno – da je Europska unija uspjela ispuniti svoje obećanje i uspostaviti mir i demokraciju.
Lijepo bi bilo kad bi to dostignuće bilo trajno. No ne smijemo ga shvatiti kao gotovu činjenicu. Moramo raditi na održanju mira i demokracije, i to svakodnevno. Shvatimo jačanje ekstremizma i rasizma kao poziv na uzbunu. Upravo je zbog toga potrebno da mlađi naraštaji poznaju prošlost kako bi gradili budućnost. Tragični događaji koje je proživjelo toliko ljudi diljem Europe dio su naše povijesti i Europljani svih generacija moraju za njih znati.
Europska komisija spremna je dati svoj doprinos. Novi program “Europa za građane” i dalje će podupirati projekte kojima se istražuju uzroci totalitarnih režima u modernoj povijesti Europe. Pogledajmo primjer projekta pod nazivom “Europska konferencija o volonterstvu EUR-VOL – bratimljenje gradova” iz Hrvatske kojim se stvorila platforma za buduću razmjenu iskustava i interkulturalne suradnje među gradovima partnerima radi promicanja volontiranja u EU, bitnog čimbenika demokracije. Proračun za temu “sjećanje” u sklopu budućeg programa “Europa za građane” odrazit će činjenicu da je razumijevanje europske novije povijesti, suočavanje s njom i prenošenje poruke mladima Europe sve važnije. U sklopu novog programa 20 posto proračuna bit će namijenjeno temi sjećanja, što je 4 posto više nego trenutačno. Pod nazivom “Europsko sjećanje” obuhvatit će se i ostali ključni trenuci u novijoj europskoj povijesti, primjerice 2014. obilježit će se 100. godišnjica početka Prvog svjetskog rata, 25. godišnjica pada Berlinskog zida i 10. godišnjica proširenja EU na središnju i istočnu Europu.
Podsjetimo se na današnji dan najrazornijih poglavlja europske povijesti i pokušajmo od njih nešto naučiti. Jedini način da mlađim naraštajima pokažemo kako demokracija i temeljna prava nisu darovana, nego su rezultat bolne povijesti jest nastojanje da ne zaboravimo zločine počinjene tijekom totalitarnih i autoritarnih režima – jer čuvanje sjećanja način je da narodi Europe više nikad ne budu podijeljeni. Totalitarizmu u Europi nema mjesta.