Europska centralna banka izvještava da su u listopadu prosječne kamatne stope na stambene kredite u EU bile 2,76 posto, a kretale su se od najnižih 2 posto u Finskoj do 4,88 na Cipru. Istodobno cijena stambenih kredita u Hrvatskoj iznosi 6,30 posto i male su šanse da će se uskoro spuštati. Banke u Hrvatskoj ipak samouvjereno dočekuju liberalizaciju deviznog poslovanja, koja od siječnja 2011. Hrvatima omogućuje slobodno prenošenje štednje u inozemstvo.
Banke bi mogle izaći iz RH
Banke vjeruju da ljudi nemaju motiva odlaziti van jer su im kamate na dugoročnu štednju 4,6 posto prema europskih 2,4%. Premda se izjašnjavaju da ne vjeruju u prelijevanje u inozemstvo, drukčiji se odgovor od njih i ne može očekivati s obzirom na to da bi populariziranjem povoljnijeg “bankarenja” izravno nanijele štetu svojim maticama koje su se u RH dosad obogatile na velikim maržama. Bez obzira na to odluče li se hrvatski građani na prekogranično zaduživanje ili ne, liberalizacija deviznog poslovanja prvi je korak koji vodi smanjenju kamata. Nova faza nastupit će ulaskom u EU i dodatnim otvaranjem novčanih tokova, u kojima neće biti logično da ista banka prakticira u jednoj zemlji dvostruko skuplje zaduživanje nego u drugoj. A tada, pak, ne bi bilo nerealno očekivati da zaključe kako im je neisplativo držati podružnice u RH i zatvore ih ili prodaju. Građani su već sada, navodi HNB, podigli 227 milijuna eura kredita u inozemstvu. Ne otkrivaju kakvi su ti krediti i odakle dolaze, a jedina obveza koju fizičke osobe imaju prema državi prijavljivanje je kredita iznad 500.000 kn HNB-u.
– Kada uđemo u EU, građani će sigurno tražiti povoljnije uvjete zaduživanja drugdje. Zasad to čine samo oni koji mogu ponuditi prihvatljiv kolateral – kaže analitičar i bivši član savjeta HNB-a Davor Novotny. On vjeruje da je većina trenutačnog inozemnog kreditnog zaduženja uglavnom vezana uz police osiguranja uzete u Austriji, koje su poslužile kao jamstvo za povoljno zaduženje. Stranci se kod nas mogu knjižiti na nekretnine, ali ne i na zemljište, pa i o tome ovisi koliko će inozemno zaduživanje postati značajno. Bankari se u pravilu drže “svog teritorija” kad su u pitanju klijenti, no leasing tvrtke i osiguravatelji puno su otvoreniji.
Kredit može uz vizu
– Police osiguranja ili leasinzi puno će se brže uzimati vani – kaže Novotny.
Na pitanje o mogućnosti kreditiranja hrvatskih državljana slovenska SKB, u vlasništvu Société Généralea, odgovara da odluka ovisi o osiguranju kredita i radnoj vizi u Sloveniji. Erste banka u Austriji ne odobrava kredite klijentima u Hrvatskoj, ali ako je posrijedi Hrvat koji živi, radi i gradi u Austriji, i to je moguće.
\"Prava Hrvatina\" se zna uvjeravati da ne želi u EU savez iako je svijesna da nemre, da se nemre među prvu ligu ali ju to ne smeta da otiđe u EU po kredit, usput kupi Thompsonov CD i dalje uz domoljubno pjesmu sanja balkanske motive kako su drugi u EU nesposobni..