Granica siromaštva: 4242 kune za četveročlanu obitelj

Godinama Svjetska banka i Međunarodni monetarni fond, ali i većina domaćih ekonomista upozoravaju državu da valja poraditi na efikasnijem sustavu socijalnih transfera. Na tragu njihovih preporuka upravo je i krenula velika i opsežna reforma objedinjena Zakonom o socijalnoj skrbi.

1850 kuna po osobi

Najveća promjena koju zakonsko rješenje nosi jest što će se ograničiti maksimalan iznos novčanih pomoći koje pojedino kućanstvo prima. Večernji list doznaje da će se kao gornja granica uzeti takozvana 'linija siromaštva'. Riječ je o statističkoj kategoriji, odnosno o iznosu prihoda koji je Državni zavod za statistiku uzeo kao granicu ispod koje se upada u siromaštvo. Inače, stopa siromaštva u Hrvatskoj u 2011. popela se na 21,1 posto. Najviše je siromašnih među nezaposlenima i umirovljenicima, a gotovo 6 posto ljudi koji su zaposleni smatra se siromašnima. Granica je siromaštva u kunama godišnji prihod od 25.200 kuna za jednu osobu, odnosno 50.904 kune za četveročlanu obitelj s dvoje odraslih i dvoje djece. To su primanja od 1850 kuna, odnosno 4242 kune mjesečno, i to je granica koju će Ministarstvo socijalne politike i mladih vjerojatno uzeti kao gornju granicu za isplatu novčanih pomoći korisnicima socijalne skrbi.

A pripreme su za uvođenje "linije siromaštva" napravljene. Naime, napravljen je katalog od 81 vrste novčane pomoći, do kraja ožujka preko REGOS-ove baze podataka bit će vidljivi svi primici korisnika centara za socijalnu skrb, a centri će ubuduće biti umreženi i s Poreznom upravom kako bi se mogla provjeriti njihova imovina.

Zakon o socijalnoj skrbi, koji je u izradi, onemogućit će primanje socijalne pomoći svima koji imaju štednju u bilo kojem obliku, a pomoć više neće moći primati ni osobe koje imaju u vlasništvu vrijednosne papire, primaju dividendu, imaju imovinu, nekretnine, primaju honorar ili imaju neke druge oblike primitaka. Neće više biti moguće ni da pojedinci socijalnu pomoć kumuliraju kroz više centara i jedinice lokalne samouprave.

U rujnu je napravljen test sustava, pri čemu se uz pomoć Porezne uprave provjeravala imovina korisnika socijalne pomoći. Među nasumce odabranih tristotinjak korisnika socijalne pomoći iz Zagreba i Splita gotovo desetak posto njih ima neku imovinu u vlasništvu. Nekoliko njih vlasnici su i po nekoliko vozila. Jedna osoba posjeduje kamion, nekoliko ih ima dionice, a dvoje imaju stambenu štednju u banci. Zbog toga više neće smjeti primati novčanu socijalnu pomoć.

Manjkavost sustava

Normirat će se i kazne za zloporabu korištenja socijalne pomoći. Manjkavost je cijelog sustava to da će u obzir uzeti isključivo novčane primitke, a ne i brojne povlastice koje indirektno povećavaju budžet korisnika socijalne skrbi. Među njima su subvencije troškova za režije, korištenje stambenih prostora bez naknade, donacije drva za ogrjev i donacije u odjeći i hrani.

>> Sve više građana prima socijalnu pomoć i to im je jedini prihod