Tri milijarde eura koje je Europska unija obećala Turskoj neće biti dovoljno da se pomogne Ankari u smanjivanju vala izbjeglica koji ide prema Europi, poručio je jučer uoči sastanka s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel u Berlinu, turski premijer Ahmet Davutoglu.
– Prvo, ovo nije turska kriza. Korijen krize nije Turska niti bilo što vezano uz Tursku. Turska je zemlja koja je najviše pogođena. Mi ne izvozimo krizu - kriza se uvozi k nama. Sada, to je postala europska kriza – rekao je Ahmet Davutoglu u intervjuu za njemačku agenciju DPA.
Pritisak na Merkel
Jučerašnji petak bio je dan zajedničkih sjednica vlada - u Ljubljani su zasjedale mađarska i slovenska vlada, a u Bundesdtagu njemačka i turska vlada. I jedni i drugi, između ostaloga,raspravljali su o zaustavljanju migracijskog vala. U Berlinu su se susreli ministri dvije zemlje koje su najviše pogođene izbjegličkim valom - Turska koja je udomila oko 2,5 milijuna izbjeglica i Njemačka, glavno odredište izbjeglica i ekonomskih migranata (lani ih je pristiglo 1,1 milijun).
Prije početka zasjedanja u Bundestagu stigla je vijest o novom brodolomu u Egejskom moru gdje se na putu iz Turske u Grčku utopilo najmanje 44 osobe, od kojih 20 djece. Njemačka kancelarka Angela Merkel osjeća sve veći pritisak javnosti zbog svoje “politike dobrodošlice” prema migrantima - prema najnovijem ispitivanju javnog mnijenja samo 15 posto ispitanih građana smatra da bi kancelarka trebala nastaviti s dosadašnjom politikom.
U ispitivanju koje je za TV postaju N24 proveo institut Emnid, 79 posto ispitanih smatra da bi trebali biti postroženi uvjeti za stjecanje izbjegličkog statusa u Njemačkoj. Trideset i tri posto ispitanih smatra da bi trebalo zatvoriti njemačke granice u slučaju da to učine i ostale zemlje Europske unije.
Na pitanje: “Strahujete li od toga da će u Njemačku stići previše izbjeglica” pozitivno je odgovorilo 48 posto ispitanih. U travnju prošle godine je pozitivno na ovo pitanje odgovorilo 23 posto ispitanih. I ovogodišnjim ekonomskim forumom u Davosu dominira migracijsk kriza.
– Države diljem svijeta trebale bi povećati svoje donacije za pomoć izbjeglicama za 30% kako bi se rješila nezabilježena izbjeglička kriza – kazao je u Davosu američki državni tajnik John Kerry. Sa sadašnjih deset milijardi dolara godišnje bi se donacije trebale povećati na 13 milijardi dolara, smatra Kerry. Isto razmišlja i njemački ministar financija Wolfgang Schäuble koji također traži nove milijarde dolara pomoći za zemlje koje su susjedi Sirije i koje podnose najveći teret izbjegličke krize.
– Ne bih ga tako nazvao, ali ako želite nazovite to novim ‘Marshallovim planom’ – kazao je Schäuble. Val migranata zabrinuo je i prvog bankara Europe.
– Izbjeglička će kriza jednom i zauvijek promijeniti Europu – kazao je Mario Draghi šef Europske središnje banke. Ministri unutarnjih poslova zemalja članica EU-a okupit će se u ponedjeljak na neformalnom sastanku u Amsterdamu, na kojem će, između ostaloga razgovorati, o mogućnosti produljenja privremenih kontrola na unutarnjim granicama unutar schengenskog prostora.
Izvanredne okolnosti
Pod pritiskom masovnog priljeva izbjeglica u Europsku uniju do sada je šest zemalja uvelo privremene granične kontrole. Granična kontrola na unutarnjim schengenskim granicama može se privremeno uspostaviti u slučaju sigurnosnih prijetnji i zbog izvanrednih događaja, a može potrajati do tri mjeseca, s mogućnošću produženja.
Njemačka bi htjela produljiti kontrole svojih granica i do dvije godine.•
blablabla pitam se svaki dan kad ce zapucat u EU kokosinjcu.