Saborski zastupnik SDP-a, član Odbora za pravosuđe i Državnoodvjetničkog vijeća danas je izjavio da bi kandidat za glavnog državnog odvjetnika morao prolaziti sigurnosnu provjeru što sada zakonom nije propisano.
Podsjetio je da je tijekom rasprave o sadašnjem Zakonu o državnom odvjetništvu i Zakonu o državnoodvjetničkom vijeću ukazao na problem koji postoji ne samo kod glavnog državnog odvjetnika nego i kod zamjenika i županijskih državnih odvjetnika koji prilikom napredovanja ne prolaze sigurnosnu provjeru.
"Ako znamo da nekog na funkciju zamjenika državnog odvjetnika imenujemo deset ili 20 godina nakon što je ušao u sustav, onda je potpuno jasno da bi takva osoba trebala proći sigurnosnu provjeru jer situacija koja je bila prije deset ili 20 godina nije i ne može biti ista kao što je danas. Svi oni koji poštuju zakon, bez obzira na to što ta provjera nije baš najugodnija nemaju se čega plašiti“, kazao je Grbin novinarima u Saboru.
Nada se da će postupak imenovanja novog glavnog državnog odvjetnika započeti u najkraćem mogućem roku nakon razrješenja sadašnjeg. Imajući u vidu rokove propisane Zakonom o državnom odvjetništvu, vjeruje da bi taj postupak mogao biti okončan za otprilike dva mjeseca.
Što se sudbine Jelenića tiče, sukladno Zakonu, a imajući u vidu da je i prije ovoga obnašao dužnost zamjenika glavnog državnog odvjetnika, Grbin kaže da se on vraća na tu poziciju. Hoće li se nešto kasnije događati, ovisi ili o njemu samome, koji će odlučiti želi li ostati u sustavu ili o nadređenom, novom glavnom državnom odvjetniku, ili o ministru pravosuđa. To su jedine dvije ovlaštene osobe za pokretanje eventualnog stegovnog postupka protiv Jelenića, o kojemu u konačnici odlučuje Državnoodvjetničko vijeće, pojasnio je.
Na pitanje bi li trebalo urediti da članovi Državnog odvjetništva ne mogu biti masoni, Grbin je odgovorio da je potrebno regulirati mogu li ne samo članovi Državnog odvjetništva nego i drugih pravosudnih tijela, dakle, suci, ustavni suci i drugi biti članovi društava koja su tajna, nisu transparentna, ali jednako tako i društava koji od svojih članova zahtijevaju određeno ponašanje koje nije nužno u skladu s Ustavom, koji za pravosudne dužnosnike treba biti jedino sveto pismo.
"Tu možemo govoriti i o drugim organizacijama kao što su Opus Dei i Ordo Iuris. Ja sam za to da se dužnosnicima prilikom imenovanja postavlja pitanje jesu li članovi nekih organizacija, ali to onda ne može biti vezano isključivo uz jednu organizaciju nego sve one organizacije čije bi djelovanje moglo dovesti u pitanje njihovu pristranost prilikom donošenja odluka“, smatra Grbin.
Grbin je istaknuo i da dužnosnici moraju u imovinskim karticama u rubrici 'članstvo u udrugama i drugim organizacijama' deklarirati članstvo u masonskim organizacijama ili onim poput Opus Dei ili Ordo Iuris, ili bilo kojoj drugoj udruzi i organizaciji, što je, kaže, i sukladno mišljenju Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa iz 2018. godine.
Prvo ih dobro napiti onda da zapjevaju onu pjesmu koju vole