Iako se čini puno dulje, tek je 45 dana prošlo otkad je grčka ultraljevičarska stranka Syriza preuzela vlast u toj državi. U tih mjesec i pol dana Grčka je prošla put od izborne euforije do predbankrotnog stanja. Kataklizma je izbjegnuta tek sklapanjem privremenog četveromjesečnog produljenja kreditnih aranžmana pa Grčka trenutačno opet pluta u limbu neizvjesnosti čekajući da u ljeto kreditni anuiteti opet pristignu na plaćanje.
Otprilike, riječ je o sličnoj situaciji u kojoj se država nalazila u posljednje četiri godine, pa Syriza – stranka koja je objavila da želi promijeniti Europu – prvo mora pokazati da ima znanja promijeniti Grčku. Tu je zasad učinjeno vrlo malo, a koliko problema Syriza ima s provođenjem dubinskih reformi, svjedoči i nedavno predstavljeni plan jače naplate poreza u kojem je stranka najavila angažman prikrivenih poreznih agenata maskiranih u turiste koji bi onda lovili utjerivače među ugostiteljima i turističkim iznajmljivačima. Ipak – koliko god komičan bio – taj najavljeni udar na porezne utjerivače, u ekonomskom smislu, možda je i posljednja relikvija radikalnog Syrizina predizbornog programa.
Stranka koja je na vlast došla na platformi prekida mjera štednje, otpisa nacionalnog duga, rigidnog prekida privatizacije te čak nacionalizacije u nacionalnoj privredi, prije nekoliko dana u Bruxelles je poslala plan mjera reformi u kojem se obvezuje na “povećanje efikasnosti javnog sektora”, “jačanje institucija tržišnog natjecanja”, najavljuje “reformu tržišta rada” te se obvezuje da neće prekidati već pokrenute privatizacijske postupke. Dapače, čak i u temeljnom osloncu svoje ideološke strukture – socijalnoj politici – Vlada Alexisa Tsiprasa tako obećava kako će mjere pomoći siromašnima provoditi tako da neće izazvati “negativni fiskalni učinak”. Otpis dugova više nitko ne spominje, a suprotno najavama zemlju i dalje posjećuju revizijski timovi Međunarodnog monetarnog fonda, Europske centralne banke i Europske unije.
Doduše, sada ih se više ne prepoznaje po omrznutom nazivu Trojka, već samo kao “institucije”. Ni na etičkom planu Syriza nije pokazala vjerodostojnost, mediji su nedavno izvijestili o tome kako je tek pet od ukupno 149 strankinih parlamentarnih zastupnika poslušalo upute premijera i odreklo se svog prava na korištenje službenog automobila. Ovakav “crni niz” vjerojatno je i razlog nedavne javne isprike 91-godišnjeg Manolisa Glezosa, heroja grčkog pokreta otpora u 2. svjetskom ratu i korifeja tamošnje lijeve političke scene. – Ispričavam se grčkom narodu što sam sudjelovao u ovoj iluziji – poručio je Glezos optužujući vodstvo Syrize da su iznevjerili birače. A što su na to sve rekli birači? Usprkos evidentnim odstupanjima od predizbornih obećanja, pa čak i fundamentalne ideološke platforme stranke, popularnost Syrize potkraj prošlog mjeseca dosegnula je rekordnih 47 posto, punih 13 postotnih bodova više nego u trenutku parlamentarnih izbora.
Iza te naoko bizarne diskrepancije zapravo se krije vrlo poučna priča o racionalnosti birača, posebno u ekstremnim situacijama poput one u kojoj se nalazi Grčka. Konvencionalna politička teorija često je sklona birače promatrati kao racionalne, logične homo politicuse koji svoje političke preferencije temelje na objektivističkim proračunima kvalitete političke ponude i empirijskoj analizi ispunjenja te ponude. Realnost je drukčija, a birači su uglavnom sve samo ne racionalna, proračunata bića. Uostalom, da su Grci takvi, vjerojatno danas i ne bi bili u situaciji u kojoj jesu. Kako je najteže promijeniti sebe, linija je manjeg otpora promijeniti one koje si zadužio da te vode, a onda koristeći moć autosugestije uvjeriti se kako Trojka nije isto što i “institucije”, obveze nisu isto što i dugovi, a partneri nisu isto što i vjerovnici. Iako im zapravo nije ništa bolje, Grci očito vjeruju kako jest, pa nema razlike da iluzija ne potraje. Uostalom, nije li to isti model kojim se već dva i pol desetljeća na vlasti u Hrvatskoj izmjenjuju samo dvije stranke.
>> Syriza Tsiprasu: Preimenovali ste ribu u meso
>> Varoufakis: Napuštanje eurozone bila bi najgora stvar za Grčku
Syriza ni je iznevjerila svoje birace-glasace,nego je na pravom putu demokracije,i tu su Grci prepoznali da samo ta stranka moze se izvuci iz tog zmijsko europskog zagrljaja,inace ne bih njena popularnost rasla iz dana u dan………………..