Mi smo po svom pristupu preteča politike koja se sada zagovara u EU, ustvrdio je danas potpredsjednik Vlade Branko Grčić, komentirajući izjave predsjednika Europske komisije Josea Manuela Barrosa i predsjednika Europskog vijeća Hermana Van Rompuya koji su ustvrdili da je “politika štednje očito zakazala” i da Europska unija od takve politike “treba odustati”.
– Cijelo vrijeme govorimo - i onima koji se zalažu za veću državnu potrošnju i onima koji se zalažu za radikalne rezove u proračunu od nekih 20 milijardi kuna - da niti jedna niti druga opcija nisu realne. Zašto? Zato što dodatna potrošnja nije moguća s obzirom na deficit i visinu javnog duga, a štedjeti i rezati više nećemo jer bi to onda doista ugrozilo gospodarski rast, a posebno ne 20 milijardi kuna. To ne bi bilo moguće bez diranja u mirovine, zdravstvo, socijalu... Mi idemo srednjim putem, i ja često volim reći da hodamo po rubu i čini mi se da smo mi po svom pristupu i po svojoj strategiji preteča politike koja se sada zagovara u Europskoj uniji – rekao je Grčić. Poruku je poslao i sindikatima koji se sada pozivaju na izjave čelnika EU.
– Sindikati u Hrvatskoj jednostavno ne mogu protestirati protiv štednje jer mi smo zaista u ovih godinu i nešto ostvarili praktički minimalne uštede, posebno na plaćama koje smo smanjili svega tri posto a da bi održali proračun u 2013. godini. Veliki problem je što su ove godine autonomni rashodi porasli za nekih šest milijardi kuna. Ove godine moramo otplatiti tri milijardi kuna više kamata, tu je i uplata u proračun EU, i restrukturiranje brodogradnje i zdravstva što je novi trošak. Dakle to nismo mogli izbjeći a s druge strane smo nešto morali i odrezati da bi sve ove troškove mogli podmiriti - kaže Grčić.
Potpredsjednik Vlade složio se s primjedbom novinara da “po rubu hoda i državni proračun”.
– To je istina. Proračun je slika i prilika naše politike. Dakle, hodamo po rubu u odnosu potrošnje i štednje, i proračun je tome prilagođen – objasnio je Branko Grčić.
Referirao se i na činjenicu da se proračun puni znatno slabije nego lani.
– Činjenica je da smo u prvom kvartalu vjerojatno ostvarili gospodarski pad, ali u drugoj polovini godine očekujemo pozitivne efekte od pokretanja investicijskog ciklusa – rekao je Grčić i dodao da unatoč mnogima drugima još uvijek očekuje rast BDP-a.
– Kalkulirati unaprijed s gospodarskim padom nikome u ovoj zemlji ne bi pomoglo. Pesimizam ovoj zemlji ne treba, nego nada da ćemo uspjeti pokrenuti investicije i da bi to do kraja godine moglo rezultirati kakvim takvim gospodarskim rastom. Nakon 2008. bilo bi to prvi put da smo iznad prosjeka EU što bi za Hrvatsku definitivno bio pozitivan pomak – rekao je Grčić, a za 2014. i 2015. godinu najavio je da će njegova Vlada “pokrenuti ozbiljni New Deal u Hrvatskoj”.
– Najvećim dijelom zbog korištenja EU fondova, tu su projekti u obnovi željezničkih koridora vrijedni nekoliko milijardi eura, zatim investicije u velika regionalna odlagališta otpada, pa investicije u vodoopskrbnim sustavima i sustavima odvodnje u najvećim hrvatskim gradovima - osam projekata bit će ugovoreno do kraja ove godine vrijednih oko 600 milijuna eura. Tu su i projekti Plomin i Ombla za koju se ipak nadam da će krenuti do kraja godine. Zatim obnova termoelektrane Sisak, novi projekti gradnja elektrana na biomasu gdje imamo sigurno pripremljene projekte vrijednosti oko 230 milijuna, zatim obnova proizvodnje u Željezari Sisak, pa autoidustrija, zatim imamo i projekte u Međimurju koji će zaposliti oko 400 do 500 radnika... – sipao je projekta Branko Grčić.
– Cijeli je to niz inicijativa koje nisu slučajne, nego su vezane za ulazak Hrvatske u EU i ulazak na jedinstveno europsko tržište gdje strani investitori očito procjenjuju da se u Hrvatskoj može uspješno poslovati – rekao je Branko Grčić.
– Najveći doseg ove Vlade je spašavanje kompletne hrvatske brodogradnje i desetak tisuća izravnih radnim mjesta, a to mnogi zaboravljaju – zaključio je potpredsjednik Vlade.
>>Grčić: Poručujem iz Rijeke, u Hrvatskoj se može dobro raditi
>>Grčić: Od vas očekujem mnogo – 51 milijardu kuna investicija