Iako kompanije diljem svijeta razmišljaju o uvođenju kraćeg radnog tjedna, to nije slučaj u Grčkoj. Zaposlenicima je rečeno da od sada mogu raditi šest dana u tjednu u nadi da će time povećati prodkutivnost, prenosi The Guardian. Nakon što je Grčka prestigla ostale europske zemlje u pogledu gospodarskog rasta, zemlja koja je nekada bila u srcu najgore financijske krize na kontinentu sada se suprotstavlja trendovima, uvodeći 48-satni radni tjedan. Mjera koju su sindikati prozvali "barbarskom", stupa na snagu od ponedjeljka.
"To nema nikakvog smisla", rekao je Akis Sotiropoulos, član izvršnog odbora sindikata državnih službenika Adedy za The Guardian. “Kad gotovo svaka druga civilizirana država uvodi četverodnevni tjedan, Grčka odlučuje ići drugim putem.”
Pro-poslovna vlada premijera Kyriakosa Mitsotakisa tvrdi da je inicijativa bila neophodna zbog opasnosti smanjenja stanovništva i nedostatka kvalificiranih radnika. Mitsotakis je predviđenu demografsku promjenu opisao kao "tempiranu bombu koja otkucava", a zatim najavio i zakon, koji je dio šireg niza zakona o radu donesenih prošle godine. Procjenjuje se da je u egzodusu Grčku napustilo oko 500.000, najviše mladih, obrazovanih Grka, otkako je 2009. godine izbila dužnička kriza koja je trajala gotovo cijelo desetljeće.
Novi šestodenvni radni tjedan primjenjivat će se samo na privatne tvrtke koje pružaju usluge 24 sata dnevno, tvrde grčki dužnosnici. Osoblje u odabranim industrijama imat će mogućnost rada dva sata dnevno ili dodatnu osmosatnu smjenu, nagrađenu naknadom od 40% dodanoj na dnevnu plaću. Vlada desnog centra vjeruje kako će takva shema riješiti problem neplaćanja prekovremenog rada zaposlenicima, a istodobne će se uhvatiti u koštac sa sveprisutnim problemom rada na crno. "Jezgra ovog zakona je prijateljska prema radnicima, duboko je orijentirana na rast", rekao je Mitsotakis prije nego što je grčki parlament odobrio zakon. "I dovodi Grčku u red s ostatkom Europe."
VEZANI ČLANCI:
Reakcija na novi zakon je bila žestoka. Grčka gotovo i da nema tradiciju inspekcija na radnom mjestu, pa kritičari tvrde da će ovakva reforma biti kraj petodnevnom radnom tjednu, a poslodavcima omogućiti da diktiraju je li potreban šesti dan rada. Za protivnike mjere, koji su već izašli na ulice u znak prosvjeda, reforma nagriza zakonsku zaštitu i poništava davno utvrđena prava radnika u ime fleksibilnosti. "U stvarnosti je to usvojila vlada ideološki opredijeljena za stvaranje sve većeg profita za kapital", rekao je Sotiropoulos za The Guardian. “Bolja produktivnost dolazi s boljim radnim uvjetima, boljom kvalitetom života, a to je, sada znamo, manje sati, a ne više.”
Mjeru je djelomično omogućila i slabija moć sindikata, kao rezultat dugovima pogođene Atene, koja je uvela mjere štednje u zamjenu za sredstva za spašavanje tijekom financijeske krize u zemlji, tvrdi Sotiropoulos. Sindikati već neko vrijeme tvrde da prekovremeni rad omogućava poslodavcima suzdržavanje od zapošljavanja dodatnog osoblja.
Već isprobani četverodnevni tjedni programi opetovano su pokazali povećane razine produktivnosti, a istraživači su rezultat pripisali poboljšanim razinama fokusa. Belgija je 2022. donijela zakon kojim zaposlenicima daje zakonsko pravo da radni tjedan rasporede na četiri dana umjesto na pet, a pilot programi provedeni su u zemljama poput Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke, Japana, Južnoafričke Republike i Kanade.
Prema Eurostatu, Grci već rade najduže u Europi s prosjekom od 41 sat tjedno, a istraživanja su pokazala da su i plaćeni mnogo manje. Lijeva oporba često je osuđivala "bugarke plaće u zemlji britanskih cijena", tvrdeći da je taj fenomen samo pogoršao odljev mozgova.
U raspravu su se uključili ljudi s mirovinama, koji su također potaknuti na rad prema zakonu. "Ono što vlada zapravo govori je 'idi i radi dulje, mi ćemo zažmiriti na oči čak i ako si umirovljenik'", rekao je Grigoris Kalomoiris koji je na čelu sindikata umirovljenih učitelja (Pesek), a zatim dodaje: “Zna se da većina Grka s prosječnom mjesečnom plaćom od 900 eura može preživjeti samo do 20. u mjesecu. Ova najnovija barbarska mjera neće riješiti temeljni problem nedostatka radne snage i mnogi od nas smatraju da je vrlo nepravedna prema nezaposlenim mladim Grcima koji možda nikada neće imati posao.”
GALERIJA Živjeli! Prestižna proslava 65. rođendana Večernjeg lista zauvijek će ostati zapamćena
Produktivnost se ne povećava produljenjem radnog vremena. Povećanje produktivnosti je kad se uz istu količinu rada postiže veći učinak ili isti učinak uz manju količinu rada zahvaljujući boljoj organizaciji, novim tehnologijama, inovacijama, boljem upravljanju poslovnim procesima. Produktivnist se često miješa s intenzivnošu rada. Povećana je intenzivnist rada kad se s istom količinom uloženog rada ostvaruje isti učinak u manje vremena, zahvaljujući povećanim naporima radnika. Dakle, ako je istina što piše u članku, onda mjera povećanja sati rada u tjednu nije mjera koja će povećati produktivnost, a donositelji takve odluke bi trebali na edukaciju.