Grčki Robin Hood: Seks-ikona i simbol posrnule Grčke

Kako god grčka avantura sa Syrizom završila, dobila Atena oprost dugova ili ne, jedno je sigurno. Grčki ljevičari podarili su svijetu, pretežito njegovu ženskom dijelu, novu seks-ikonu 21. stoljeća. Grčki ministar financija Yanis Varoufakis kojega Grci, ne bez zavisti, ali bez ikakve poruge, kolokvijalno nazivaju i Varoufaker, danas je san stotina tisuća žena diljem Zapada, i to nitko ne poriče.

Varoufakisa je prije nekoliko dana i voditeljica na njemačkom TV kanalu ZDF Marietta Slomka usporedila s Bruceom Willisom, uz tvrdnju kako je naočiti Grk osoba puna karizme koju bez problema možete zamisliti kako nastupa u filmu “Umri muški 6”. Zgodna njemačka voditeljica nije se pri tome previše osvrtala na sadržaj pregovora koje je grčki ministar vodio s ministrima eurozone kombinacijom molbi, prijedloga i ucjena, već je fokus priče, a i zanimanja njemačke javnosti, pogotovo njezina ženskog dijela, bio njegov način “nošenja”. Varoufakis ne nosi kravatu, košulje ne uvlači u hlače, a gornjih nekoliko dugmeta ostavlja otkopčanima. U kombinaciji s vitkim, nabildanim tijelom i obrijanom glavom, Grk je utjelovljenje seks-simbola i ne čudi što su žene, a i tabloidi diljem Zapada, za njim poludjeli. Za aktualnog ministra financija posrnule Grčke može se puno toga reći, ali ne i da je uobičajeni, uštogljeni ekonomista.

Rođen je 1961. godine u Ateni, a otac mu je bio direktor Halyvougorikija, grčkog industrijskog giganta. Njegovo ga podrijetlo nije spriječilo da već u srednjoj školi postane libertinski marksist tvrdeći kako je upravo Karl Marx i njegov Kapital promijenio cijelu njegovu viziju svijeta u kojemu živi. Upravo zbog toga početkom osamdesetih otac ga je poslao na školovanje u London. Naime, mladi, vatreni studenti bili su u to vrijeme česta meta grčkih paravojnih snaga, a Yanis je, kao brucoš ekonomije koji je često istupao protiv vlasti citirajući Marxove teze, bio u prilično velikoj opasnosti da ga u Ateni proguta mrak.

Motociklom po granicama

Na Sveučilištu Essex Yanis je diplomirao, a ubrzo potom i doktorirao ekonomiju te ubrzo nakon toga studentske klupe promatrao s druge strane, iza katedre. Dobio je, naime, mjesto predavača ekonomije i ekonometrije na Sveučilištu Istočne Anglije. Iako je imao dobro plaćeno mjesto, što prati poštovanje i ugled u društvu, treća uzastopna izborna pobjeda Margaret Thatcher i činjenica da se u tome trenutku činilo kako Čelična Lady nikada neće otići s čela Velike Britanije bila su za libertinskog marksista Yanisa ipak previše. Počeo je planirati svoj “bijeg iz Britanije”, ali u Grčku mu se nije vraćalo. Izbor je pao na Australiju, kontinent na potpuno drugoj strani svijeta. Tijekom 1998. godine dobio je priliku predavati ekonomiju na Sveučilištu u Sidneyu. Činilo se kako je život na kontinentu daleko od Europe kao stvoren za mladog grčkog buntovnika. Tamo je počeo i voziti motocikle, a upravo na jednoj od svojih bajkerskih tura sreo je i mladu Sidneyku, s kojom se uskoro vjenčao.

Uz predavanja na sveučilištu, roštiljske izlete i bajkerske ture po australijskoj obali, Yanis je počeo razvijati i specifične ekonomske teorije, po kojima je došao na poseban glas u akademskoj zajednici. Ne samo Australije već cijelog svijeta. U samo nekoliko godina postao je među ekonomistima poznat kao mladi doktor ekonomije koji razvija teoriju igre, za što se Varoufakis odlučio. Istodobno, njegova predavanja postajala su sve popularnija, a ona nipošto nisu nalikovala na standardna fakultetska predavanja kakva su se održavala na britanskim sveučilištima. Varoufakis, koji je sam sebe prozvao “slučajnim ekonomistom” tvrdeći da se nikada nije planirao ekonomijom baviti kao životnim pozivom, sa studentima je tijekom nastave vrlo žestoko polemizirao, ulazio u verbalne okršaje, raspravljao... Postao je jedan od najomiljenijih predavača na sveučilištu, a za mjesto na njegovim satovima studenti su se doslovno otimali. Ipak, nakon samo dvije godine, Varoufakisu je njegova australska avantura dojadila. Iako je baš dobio i australsko državljanstvo, zajedno sa suprugom i novorođenom kćeri Xenom napokon se vratio u Grčku.

Atensko je sveučilište raširenih ruku prihvatilo mladu zvijezdu svjetske ekonomske znanosti dodijelivši mu katedru ekonomske teorije, a već nekoliko godina potom Varoufakis je pokrenuo doktorski program iz ekonomije koji je na sveučilištu vodio sve do 2008. godine. Unatoč činjenici da je tadašnji grčki premijer Papandreou već 2004. od njega tražio da njemu i njegovoj vladi bude glavni ekonomski savjetnik. Što u Grčkoj nikada nije bio lagan posao. Istodobno, Varoufakis se počeo probijati i u medije. Njegove komentare aktualnih financijskih i ekonomskih kretanja, upravo u vrijeme kada je prijetila svjetska kriza, objavio je BBC, potom Sky News, CNN, Russia Today, Bloomberg.

U to vrijeme njegovoj je supruzi prekipjelo zbog stalne odsutnosti Yanisa iz kuće, ali i nostalgije za Australijom. Napustila je Varoufakisa i vratila se u Sidney, povevši i njihovu kćer Xenu sa sobom. Kako je Varoufakis poslije tvrdio, to su mu bili najteži trenuci u životu jer nije mogao zamisliti život bez kćeri u blizini. Poveo je pravnu bitku za skrbništvo, no djevojčicu je sud dodijelio majci. Varoufakis se povukao u sebe, bio je jedno vrijeme, kako je sam rekao, u stanju šoka, no ubrzo je sreo umjetnicu Danae Stratou, ženu koja će mu uskoro postati druga supruga i od koje se više gotovo ni u jednom trenutku nije razdvajao. Kako je za krah njegova prvog braka bila kriva razdvojenost, odlučio je biti, kad god je to moguće, s Danaeom. Zajedno su pokrenuli projekt CUT 7 motociklom obilazeći sedam crta razgraničenja, granica koje su razdvajale suprotstavljene narode.

Obišli su granice Palestine, Eritreje i Etiopije, Kosova, crtu razgraničenja u Belfastu, na Cipru u Kašmiru te granicu između Meksika i SAD-a. Sva ta njihova putovanja snimljena su i objavljena u knjizi koja je u vrlo kratkom roku postala bestseler u Grčkoj, a bračni par Varoufakis lansirala među tamošnje putopisne i avanturističke zvijezde. Uskoro se Varoufakis vratio ekonomiji i predavanjima. Njegova stručna djela postajala su sve poznatija, a potom je objavio i knjigu Grčki Minotaur, koja je postala jedno od najprodavanijih djela iz područja ekonomije. Cilj mu je, kaže, bio ekonomiju približiti prosječnom čovjeku, objasniti je i laicima kako bi shvatili o čemu je riječ i zbog čega se ruši svijet u globalnoj ekonomskoj krizi. Njegovo je djelo bilo toliko zapaženo da su ga 2012. pozvali iz Valvea, američke tvrtke koja se bavi proizvodnjom računalnih igrica iz područja ekonomije. Riječ je o strategijama u kojima igrač treba predvidjeti određena zbivanja na tržištu i preživjeti u uvjetima surovog kapitalističkog gospodarstva u kojemu nema milosti za slabe.

– Sve je počelo čudnim mailom koji sam primio. Ni sam ne znam kako nije završio u smeću, kako sam ga uopće počeo čitati. U prvom trenutku mislio sam da je riječ o nekoj reklamnoj poruci ili namještaljci, ali shvatio sam da mi piše čovjek koji je glavni direktor tvrtke koja se bavi računalnim igrama. Tražio je da im se priključim kao glavni ekonomski strateg i da svoja iskustva ugradim u igru. Provjerio sam na internetu kakva je to tvrtka i malo je reći da sam se prilično iznenadio kada sam vidio kako je riječ o jednom od najjačih tržišnih lidera u toj branši, objašnjavao je prije nekog vremena Varoufakis kako je od “slučajnog ekonomista” postao “slučajni programer”. Angažman mu se financijski isplatio, plaću je primao u šesteroznamenkastim iznosima. Dolarskim, naravno. Tada se na neko vrijeme odselio u SAD, a uz angažman u Valveu, predavao je ekonomiju i na Lyndon Johnson School of Economics, renomiranom fakultetu pri Sveučilištu u Texasu. Gdje se zadržao sve dok ga, iako apolitičnog, Syriza vođena Tsiprasom nije pozvala da im se pridruži.

Igrali su na kartu nacionalnog ponosa, kao vodećeg grčkog ekonomista pozvali su ga da im se pridruži kako bi zajedno pokušali izvući Grke iz bijede u koju su pali zbog mjera štednje koje su im nametnuli kreditori. Iako se nikada nije bavio politikom, iako se nikada nije kandidirao ni za jednu javnu funkciju, Varoufakis je zagrizao. Vratio se u Atenu prošle godine i počeo žestoku kampanju. U samo tri tjedna kampanje uspio je u jednom atenskom okrugu osvojiti više od 120 tisuća glasova, više nego ijedan drugi kandidat u povijesti koji je izbornu sreću okušao na tom biračkom mjestu. Varoufakis je u Grčkoj bio zvijezda i prije, a kada je pred birače izašao s tvrdnjama kako će ukinuti omražene mjere koje je nametnula Trojka, ovaj mu je status postao zacementiran.

Vruća ministarska stolica

U novoj Tsiprasovoj vladi, koja će Grčku pokušati osoviti na noge, Varoufakis je dobio vjerojatno najvruću stolicu, ali nikada se nije, ni u jednome trenutku, odrekao svoga imidža ili stila života. Na posao u ministarstvo ne dolazi limuzinom, već svojim motociklom Yamaha, umjesto odijela, nerijetko nosi kožne jakne. Ako pak ne može izbjeći malo formalniji stil, košulju ne uvlači u hlače, a kravatu, baš kao ni premijer Tsipras, nikada ne stavlja. Varoufakis njeguje stil suvremenog Jamesa Deana, buntovnika bez razloga, i taj stil mu odlično leži.

Možda će njegove prilično smjele ideje o revitalizaciji grčkog gospodarstva i financijskog sustava uspjeti. Možda i neće, to će pokazati vrijeme. No jedno je već sada potpuno sigurno. Grčka je u Varoufakisu dobila svoj novi brend, karizmatičnu ikonu koju će ljudi diljem svijeta pamtiti još cijeli niz godina. Baš kao što je Grčka tijekom prošlog stoljeća bila poznata po Onassisu, koji je zaveo Jacqueline Kennedy, ovoga stoljeća bit će poznata po Varoufakisu. Jer on nije zaveo jednu, već tisuće žena diljem svijeta.

>> Izgled i šarm grčkog ministra financija privukao pažnju njemačkih medija

>> Yanis Varoufakis – najopasniji čovjek grčke političke scene