Grčko financijsko čudo na kraju će opet platiti porezni obveznici EU

Kraj grčke drame!, Grčka je izišla iz krize!, Financijsko čudo u Ateni! Ovim bombastičnim naslovima svjetski mediji popratili su prošlotjedni grčki izlazak na tržište kapitala nakon gotovo četiri godine, otkad je zemlja potonula u dužničko ropstvo. Tada su kamate na petogodišnje državne obveznice odletjele u nebo i Grčka se povukla s tržišta kapitala jer se nikome na svijetu ne isplati posuđivati novac na koji će plaćati više od 30 posto kamata kao što je bio slučaj s Atenom.

Izgubili 51,5 mlrd. eura

U međuvremenu Grčka je pod patronatom Trojke, sačinjene od povjerenika Europske komisije, Europske središnje banke i MMF-a, provela bolne reforme (masovna otpuštanja u javnom sektoru, rezanja plaća i mirovina, rasprodaju državne imovine, mirovinsku i zdravstvenu reformu...) čime je država dostigla rekordnu nezaposlenost od 28 posto. Još dramatičniji je podatak da više od 60 posto mladih do 25 godina nema posao. U tom je razdoblju grčki BDP pao 22 posto – odnosno grčko gospodarstvo izgubilo je 51,5 milijardi eura. BDP po stanovniku pao je sa 21.000 na 16.000 eura. Također, u odnosu na 2008. javni dug je sa 113 skočio na 176 posto (hrvatski dug je 67%, op.a.)

Može li se u takvim uvjetima govoriti o grčkom financijskom čudu? Zbog ogromne navale stranih investitora na grčke obveznice, njihova kamata pala je s gotovo 40 na manje od pet posto. To je rezultiralo time da se umjesto planirane 2,5 milijarde, u državnu blagajnu slilo tri milijarde eura. Reformama je Grčka uspjela zaustaviti i strmoglavi pad BDP-a.

I dok je prije dvije godine on još bio u minusu čak sedam posto, lani je njegov pad ublažen na tri posto, a u ovoj godini očekuje se čak i prvi rast od 2007. godine, za +0,6 posto.

Kraj diktata štednje

I to bi bilo sve što se tiče pozitivnih vijesti iz Grčke. Stvarna situacija i dalje je prilično tmurna. Grčka je izišla na tržište kapitala i opet se zadužuje umjesto da povlači novac iz europskog fonda spasa iz kojega je već izvukla više od 140 milijardi eura bez kamata. Međutim, ovdje je riječ o čistoj političkoj poruci. Vladi treba neka dobra vijest – pred vratima su, naime, izbori za Europarlament. Vlada u Ateni želi pokazati da kontrolira situaciju i na ovaj način želi se riješiti u narodu omražene Trojke koja je nametnula diktat štednje.

Međutim, tu postoji opasnost da Grci ponovno ne izgube osjećaj za rizik i uvuku se u spiralu beskrajnog zaduživanja. A onda će na kraju stvar ponovno morati spašavati porezni obveznici. Toga su svjesni i investitori koji su pohrlili na grčke obveznice. Njima je svejedno što grčka drama još nije završena – jer naučili su iz prethodnih epizoda – tu su na kraju građani EU koji će svojim novcem opet jamčiti za Grčku.