Samo šest mjeseci nakon što je Grčka postala prva članica EU kojoj druge članice formalno prijete da će biti kažnjena "time-outom", privremenim izlaskom iz eurozone, sada je ponovno meta prijetnji o izbacivanju, ovaj put iz Schengenske zone bez granica. Ostatak EU spreman je upotrijebiti svaku, pa i najdramatičniju prijetnju da bi natjerao Grčku na rigorozniju kontrolu migranata i izbjeglica koji ulaze u EU preko tursko-grčke granice, a luksemburško predsjedništvo Vijeća EU neformalno je iznijelo čak i prijetnju potpunog suspendiranja čitave schengenske zone, dakle podizanja kontrola na svim granicama, jer bi takvo što bilo moguće brže provesti od suspendiranja samo jedne članice, Grčke.
Proces koji traje
Ministri unutarnjih poslova svih 28 država EU, koji su se jučer okupili u Bruxellesu, tako su pred sobom imali odluku o tome hoće li suspendirati schengenski režim u čitavoj EU. Do zaključenja ovog izdanja ipak nisu donijeli tako dramatičnu odluku.
– Mislim da zaključci ipak neće biti tako drastično složeni. Postoji spremnost određenih država članica da upravo takvo nešto zatraže, ali ne vjerujem da će se dogoditi nekakve drastične situacije – rekao je ministar Ranko Ostojić u pauzi sastanka Vijeća EU. Po njemu, Grčku nije moguće tako brzo izbaciti iz schengenske zone jer se suspenzija jedne zemlje može dogoditi samo na temelju evaluacije, što je proces koji traje.
Ovo je, inače, trebalo biti otprilike ono razdoblje kad Europska komisija pokreće evaluaciju o spremnosti Hrvatske za ulazak u Schengensku zonu, u koju je RH formalno zatražila pristup ljetos ove godine. Tada nitko nije ni slutio da će se već krajem godine raspravljati o suspenziji čitave Schengenske zone, čiji je opstanak došao u pitanje zbog pritiska migranata i izbjeglica, propustima Grčke u nošenju s takvim pritiskom, ali i zbog opasnosti od terorizma koja je postala naglašena nakon pariških terorističkih napada.
– Naš je strateški cilj, bez obzira na okolnosti koje su u ovom trenu prilično zategnute, i dalje ulazak u Schengen. To je osnova EU, sloboda kretanja ne bi smjela biti ugrožena ni terorizmom ni izbjegličkom krizom. Duboko vjerujem da će osnove Europe biti sačuvane i da ćemo taj standard kojem mi težimo biti u prilici ostvariti – rekao je jučer ministar Ranko Ostojić novinarima u Bruxellesu.
Vijeće ministara unutarnjih poslova jučer je blagoslovilo konačnu verziju direktive o podacima o imenima putnika u zračnom prometu, poznatije kao PNR direktiva. Sve aviokompanije morat će dijeliti s vlastima podatke o imenima, adresama i odredištima svih putnika koji slijeću ili polijeću iz EU. Obveza neće vrijediti za letove unutar EU, ali poticat će se prikupljanje takvih podataka i na "odabranim letovima" unutar EU. Nova direktiva trebala bi služiti lakšem otkrivanju terorista. Njezino usvajanje dosad je bilo previše kontroverzno zbog prava na privatnosti podataka građana EU, ali sada su Vijeće i Parlament EU postigli dogovor koji stavlja sigurnost iznad privatnosti.
Postignut konsenzus
– Hrvatska, bez obzira na to što je turistička zemlja, podržava i takve aktivnosti koje mogu biti dodatna stvar u borbi protiv terorizma – rekao je ministar Ostojić. Države poput Španjolske i Italije, u čije turističke destinacije mnogi turisti dolaze zrakoplovom, upozorile su na praktičnu stranu prikupljanja i pohranjivanja velikih količina privatnih podataka o putnicima, no nijedna država nije bila protiv, a konsenzus je postignut i s EU parlamentom.
>>EU Turskoj daje tri milijarde eura! Milanović stava da ne može preuzeti financijske obveze
>>Merkel: Ako ne želite primati izbjeglice, sami ćete Turskoj platiti tri milijarde eura
Grci van Schengena , to bi bilo to ! Ne zbog Grka , nego zbog njihovog polozaja na karti Europe .