Grlić-Radman: Inzistiramo na tome da Ukrajina ima za ispaliti 50 tisuća topničkih projektila dnevno

Europska unija pokušava preuzeti obvezu plaćanja oko 4 milijarde eura za oko milijun topničkih granata kalibra 155 milimetara, koje bi se nabavljale zajedničkom europskom nabavom sličnom onoj koju je EU primijenila pri kupnji cjepiva protiv Covida-19. Tu je ideju, s tim konkretnim brojkama kao ciljem, predložila Estonija, a prihvatio Josep Borrell, visoki predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku Europske unije, koji je danas o tome otvorio raspravu na sastanku Vijeća EU za vanjske poslove, s ciljem da do sljedećeg sastanka tog Vijeća u formatu ministara obrane, početkom ožujka, bude usvojena i sama odluka. Danas na sastanku ministara vanjskih poslova u Bruxellesu nije još ništa na tu temu odlučeno, ali ideja dobiva zamah i ide u smjeru prijedloga koji bi značio slanje 155-milimetarskih topničkih granata sa zaliha, iz vojnih skladišta država članica EU, a ne samo povećanje proizvodnje i slanje novih takvih granata. 

- Bilo je o tome govora, više opisno nego konkretno, ali ono što se hoće je da se stvore kapaciteti ravni razini Rusije, koja dnevno ispaljuje 50 tisuća projektila. Inzistiramo na snažnoj podršci Ukrajini kako bi ostvarila tu razinu. Apelira se na kapacitete država članica i njihovu volju da se pomogne Ukrajini što više - rekao je šef hrvatske diplomacije Gordan Grlić-Radman u izjavi pred kraj današnjeg sastanka.

- U EU se mjesečno proizvede onoliko 155-milimetarskih granata koliko Rusija ispali u Ukrajini dnevno. Po sadašnjim vojno-industrijskim kapacitetima, trebalo bi 6 godina da se ispuni cilj koji Ukrajinci trebaju odmah. Neprihvatljivo - rekao je estonski šef diplomacije Urmas Reinsalu.

- Koristit ćemo Europski instrument mirovne pomoći, i to je novost, za izravnu kupnju europskog streljiva od strane Ukrajine - potvrdila je i francuska ministrica Catherine Colonna. I Njemačka je izrazila podršku, kao i Poljska i niz drugih zemalja, ali pitanje je još kako će reagirati Austrija i Irska, zemlje koje imaju ustavnu obvezu vojne neutralnosti, ili Mađarska, koja Orbana. 

- Za ukrajinsku vojsku danas je najvažnije pitanje kontinuirana opskrba streljiva kalibra 155. Također i 152 milimetra, ali kalibar 155 je najvažniji. Ruska artiljerija ispaljuje oko 50 tisuća projektila dnevno. Ukrajini je potrebna jednaka razina kapaciteta. Imaju topove, ali nedostaje im municije - rekao je visoki predstavnik Josep Borrell na ulasku na sastanak. Izrijekom je spomenuo i zajedničku europsku nabavu kao opciju, i zahtjev država članicama “da daju dio svojih zaliha ukrajinskoj vojsci”. 

- Ako u tome ne uspijemo, onda je zaista ishod rata u opasnosti - rekao je Borrell u Bruxellesu, ponavljajući svoju tezu izrečenu dan ranije u Muenchenu o tome da bi neuspjeh Europe u ovom poduhvatu značio kraj rata u Ukrajini. Kraj u smislu pobjede agresora nad žrtvom koja se nije uspjela obraniti. Svi rade na tome da se to ne dogodi, od američkog predsjednika Joea Bidena koji je jutros posjetio Kijev (o čemu više na stranicama rubrike Svijet) do šefova diplomacije europskih država članica koji pokušavaju stvoriti preduvjete za hitno slanje milijun 155-milimetarskih topničkih projektila iz svih dijelova EU u Ukrajinu. Borrell sada očekuje od država članica da mu do 24. veljače, godišnjice početka ruske invazije, jave što su odlučile i kako mogu pomoći u tome. 

- Predsjednik Zelenski i Ukrajinci dobivaju puno aplauza, ali ne puno municije. Treba im manje pljeskati, a više pomagati municijom - poručio je Borrell u nedjelju s govornice u Muenchenu.  

Može li Hrvatska ponuditi, i koliko, 155-milimetarskih projektila sa svojih zaliha?

- O tome danas nismo završili raspravu, ali ostalo je na tome da svaka država članica vidi svoje kapacitete i mogućnosti. Borrell je apelirao na volju, da se iznađu te mogućnosti, svaka zemlja na svoj način, ali da to bude koordinirano - odgovara Grlić-Radman. A suočen s dodatnim pitanjem kako i koliko, kad je predsjednik Republike Zoran Milanović u dva navrata javno govorio da su hrvatske vojne zalihe općenito u “bijednom” stanju te da nedostaje “streljiva, punjenja, oklopa, granata, raketa…”:

- Ne znam temeljem čega je on to govorio. Ili ima neke svoje informacije koje možda nisu objektivne ili je govorio tako, lakonski. To treba sve provjeriti. Mislim da MORH i HV imaju pravi odgovor, da tu treba tražiti odgovor o realnom stanju. Mislim da je Hrvatska spremna kao vojska. Među malim brojem smo članica NATO-a koji izdvaja više od 2 posto za obranu. Tako da je Hrvatska snažna zemlja - odgovara ministar vanjskih poslova.  

Nema javnih podataka o sadržaju dosadašnje vojne pomoći