Na svim razinama državnog odvjetništava povećava se stopa ažurnosti i skraćuje vrijeme potrebno za rješavanje neriješenih predmeta. Uskok je 2019. primio 1553 nova predmeta, iz 2018. u radu ih je bilo 775, riješeno je 1626 predmeta, pa je stopa ažurnosti 105%. Zbog povećanog broja rješavatelja povećala se i ažurnost DORH-a te iznosi 104%.
Koncem 2019. bila su 42 državna odvjetništva, 25 općinskih, 15 županijskih, te USKOK i DORH. U svima njima radilo je ukupno 1812 osoba, a za rad svih državnih odvjetništava bilo je odobreno 354 milijuna kuna. Sve je ove podatke jučer iznijela glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoje Šipek podnoseći Saboru izvješće o radu državnih odvjetništava u 2019.
Neutemeljene prijave
– Kada je riječ o korupciji i organiziranom kriminalu, USKOK je odradio kvalitetan posao. Radi se na složenim predmetima i rezultati se ne mogu očekivati preko noći. Rad je opterećen velikim brojem prijava koje su često neutemeljene pa se kod odluka radi o čak 70% odbačaja. Do toga dolazi zato što se radi o prijavama građana protiv službenih osoba. Građani su nezadovoljni njihovim radom smatrajući da je riječ o nezakonitom i koruptivnom radu. Sve relevantne sumnje na korupciju provjeravaju se, no USKOK nije nadzorno tijelo – rekla je Hrvoj-Šipek dodajući da je za kazneno djelo govora mržnje prijavljeno 60, a optuženo 40 osoba, dok je sedam prijava odbačeno, a sudovi su osudili 13 osoba.
– Iz izvješća nismo mogli saznati ništa osim da DORH ima želju, volju i energiju obračunati se s kriminalom, no brojke govore drugo. Hrvatska je prvak Europe po percepciji korupcije – ustvrdio je Nikola Grmoja iz Mosta s kojim se složio i Peđa Grbin iz SDP-a kazavši da je Hrvoj-Šipek nabrojila samo statističke podatke ne dotaknuvši se merituma. Predbacio je i odnos saborske većine prema DORH-u jer se o izvješću za 2019. raspravlja tek sad, i to samo zato što je oporba skupljanjem potpisa omogućila da to dođe na dnevni red.
Loša praksa
Grmoja je DORH-u još zamjerio da radnje poduzima tek pošto mediji prvi odrade posao i objave priče, čemu svjedoči slučaj župana Žinića. Usto, Grmoja je glavnu državnu odvjetnicu pitao hoće li konačno istražiti kriminal i korupciju u Ministarstvu vanjskih poslova koje, kako je rekao, štiti po nalogu premijera.
Da se izvještaj svodi samo na statistiku, bez argumenata koji bi upućivali na probleme, ustvrdila je i Dalija Orešković iz Centra, dok je Davor Dretar iz DP-a problem vidio i u podacima da se predmeti Uskoka u čak 73% slučajeva rješavaju sporazumima, a da su za organizirani kriminal donesene 294 osuđujuće presude, od čega su samo 94 zatvorske kazne. Poželjevši da se glavna državna odvjetnica više usmjerila kako pojačati borbu protiv korupcije i kriminala, Tomislav Tomašević (Možemo!) rekao je: “Nije dobra praksa kada premijer kaže da treba istražiti poslijeratnu obnovu, a onda malo kasnije DORH kaže da će se pokrenuti izvidi.”