Grmoja: Zakon protiv govora mržnje uništio bi posljednju oazu slobode

Ideja Vlade da posebnim zakonom dokrajči nepoćudni govor na internetu i društvenim mrežama naišla je na podijeljene reakcije saborske oporbe – podržava je Glas Anke Mrak Taritaš, SDP je oprezan u ocjenama, a izričito protiv su Most i Nezavisni za Hrvatsku Zlatka Hasanbegovića.

– Još uvijek je nejasno što će pisati u tom zakonu, no inicijativa načelno nije loša, jer se hejterima i trolovima na društvenim mrežama mora poručiti da neće moći tako dovijeka – komentirao nam je Goran Beus Richembergh (Glas).

Kopiranje njemačkog zakona

Iako ističe da je kao liberal načelno protiv sužavanja prostora slobode govora, Beus Richembergh upozorava kako prijetnje i uvrede na društvenim mrežama nisu stvar slobode govora te da zajedno s lažnim vijestima “čine jedno ludilo u kojem cvate populizam”. Zato je, smatra, dobro što je Vlada poslušala preporuke Europske komisije i krenula u zakonsko reguliranje sive zone na internetu.

– Minimalna regulacija nužna je jer jedino tako država može jamčiti sigurnost svojim građanima – uvjeren je Beus Richembergh, koji je i osobno prijavio 13 prijetnji koje su mu upućene putem Facebooka, no policija je, kaže, pronašla svega četiri počinitelja.

Ističe, međutim, kako o tome što jest a što nije lažna vijest ne smije odlučivati nikakvo regulatorno tijelo, nego isključivo sudovi.

Za razliku od Beusa Richembergha, Bojan Glavašević iz SDP-a vrlo je skeptičan prema mogućnosti da se ta problematika uredi posebnim zakonom. – Vlada ishitreno ide praktično kopirati njemački zakon, iako je on već i u Njemačkoj doživio ozbiljne primjedbe i bilo bi uputno pričekati dok se ne utanači njihova sudska praksa – smatra Glavašević. Podsjeća da je hrvatski Kazneni zakon već predvidio sankcije za prijetnje i uvrede, ali da se te odredbe slabo primjenjuju u praksi, zbog čega bi, smatra, bolji put bio educiranje sudaca i pravosudnih dužnosnika. Uvjeren je da je Vlada, koja sada najavljuje borbu protiv govora mržnje i netrpeljivosti na društvenim mrežama, u dobrom dijelu sama kriva za tu pojavu.

– Glavni izvor govora mržnje su neokonzervativne radikalne skupine. Kada je Vijeće za elektroničke medije kaznilo televiziju Z1 za govor mržnje, upravo su te skupine maršom na Vijeće napravile institucionalni udar, a Plenković je njihove predstavnike uključio u rad svih važnih institucija, zbog čega njegova vlada nema kredibilitet za rješavanje ovog pitanja – smatra Glavašević.

Koncept korektnosti

U Vladine motive sumnja i Mostov Nikola Grmoja, koji drži da je za sprečavanje neželjenih pojava dovoljan postojeći zakonski okvir, a boji se da bi najavljeni zakon mogao biti “pokušaj da se jedina preostala oaza slobode stavi pod kontrolu”. – Najbolje rješenje za nedopušteni govor na internetu je edukacija – poručuje Grmoja, koji se pita i koliko Hrvatska zakonom može utjecati na Facebook. Podsjeća i da društvene mreže vrlo brzo reagiraju na prijave govora mržnje i blokiraju profile, zbog čega smatra da neka posebna intervencija na tom području i nije potrebna. Iako za sebe kaže da je tehnološki još u 20. stoljeću i da ne koristi Facebook, Hasanbegović je također oštro protiv dodatnog ograničavanja slobode govora. – Ne znam ništa o navodnom zakonu, ali znam da postoji opasnost da se on pretvori u svojevrsnu ideološku toljagu i da se koristi kao sredstvo cenzure u ime koncepta političke korektnosti, protiv onoga što vi zovete govorom mržnje. Kao i u slučaju zabrane simbola totalitarističkih režima, načelno sam protiv zabrane i smatram da je postojeće zakonodavstvo sasvim dovoljno da se spriječe uvrede i prijetnje – ističe Hasanbegović.